Brojni strani i domaći književnici, publicisti, urednici i prevoditelji sudjelovali su prethodnih dana na 18. Sajmu knjige u Istri. Poznati utorkaši, Vinko Radovani, Zlatko Gall, Dražen Čulić, Ante Tomić i Alem Ćurin stigli su u utorak u Pulu kako bi odali počast pokojnom novinaru Miloradu Bibiću Mosoru, na tribini koju je moderirao Vojo Šiljak.

'Ja sam uvjeren da je Mosor zapravo živ i da će se jednog dana vratiti i smijati se zbog svega ovoga što sada radimo zbog njega', kazao je Ante Tomić na sinoćnjem predstavljanju knjige utorkaša 'Naš Mosor' u Crvenom salonu DHB-a. Tomić je zajedno sa Zlatkom Gallom ustvrdio da je Mosor bio čovjek koji je u svakom ljudskom biću uspio pronaći ono malo dobrote.

Jučer su na okruglom stolu naslovljenom 'Prijedlog za prijevod', talijanski izdavači Giuliano Geri i Oliviero Ponte di Pino uz moderatoricu Ljiljanu Avirović govorili o izdavačkoj situaciji u Italiji.
'Svaka budala danas može objaviti knjigu, ali je prodati može samo genijalac. Kao direktor izdanja vodio sam računa o puno toga, bavio sam se izborom rukopisa, odnosima s prevoditeljima, od odabira osobe koja će prevesti neki tekst pa sve do lekture i korekture. Prevođenje je u tom lancu samo jedan element, kazao je Ponte di Pino

'Drago mi je da su talijanski čitatelji imali mogućnost upoznati značajne autore s ovih područja (Ferić, Jergović, Velikić, Šerbedžija), a puno je toga omogućeno zahvaljujući vrsnoj prevoditeljici, svojevrsnom mostu među kulturama, Ljiljani Avirović. Politika ove izdavačke kuće bila je ta da treba objavljivati autore, a ne naslove', rekao je Giuliano Geri

Glavna urednica hrvatskog radija Biljana Romić predstavila je jučer, s najbližim suradnicima pulskog Sajma knjige, novo izdanje časopisa Trećeg programa Hrvatskog radija posvećenog Mediteranu.
Blok posvećen Taharu Benu Jellounu na 40-ak stranica središnji je dio izdanja (81/82) koji ukupno broji čak 404 stranice, a časopis nudi i intervju Jerka Bakotina s filozofom, publicistom i prevoditeljem Borisom Budenom pod naslovom 'Je li komunizam pao na zapad?', zatim ciklus francuskog esejista Rogera Cailloisa o snovima i melankoliji, dok za blok 'Titrave jeke' pišu Ante Perković, Andrej Nikolaidis i Predrag Lucić.  Glavna urednica Trećeg programa HR-a Rajka Rusan naglasila je važnost cijelog Hrvatskog radija kao javnog servisa, ali i zvukovnu dimenziju Trećeg programa koja prati tekst i priču, od kvalitetne glazbe do akustične eksperimentacije.

U ponedjeljak su održana predstavljanja romana 'Alahove kćeri' turskog spisatelja Nedima Gürsela i predstavljanje romana 'Belladonna' hrvatske spisateljice Daše Drndić. Novi roman Daše Drndić kao centralnu temu ima bolest, starenje i nemoć glavnog protagonista, no i u ovom se romanu progovara o holokaustu.

'Već sam pisala o raspadu tijela i bolesti, ali iz ženske perspektive pa sam se pitala što se to događa muškom tijelu u tom procesu. Živimo u patrijarhalnom društvu pa iz toga proizlazi da muškarcima nije dozvoljeno da pokažu to propadanje tijela. Pisanjem ovog romana htjela sam vidjeti kako oni prolaze kroz taj osobni vanjski raspad. Moj junak pati i pokazuje da pati. Bolest tijela se povezuje s raspadom društva, ali ne samo ovog našeg Hrvatskog, već globalnog', kazala je Drndić

'Spremaju se gadna vremena. Što se teme romana tiče, ja si postavljam pitanja - što je to zlo koje je u nama i koje se ciklički ponavlja, no odgovora na to pitanje nemam', zaključila je.

Nedim Gürsel, osim detalje svog romana, otkrio je publici u Puli i detalje svog privatnog života. Objasnio je da je živio kao samac do 42. godine, ali da je imao bogat emotivni život, no tada se na Sorboni, gdje predaje, jedna studentica zaljubila u njega. On joj je na to rekao da može biti dobar ljubavnik, ali ne suprug, no ona je inzistirala na tome da se ožene. Od tada je prošlo 20 godina i oni su i dalje u braku. Erotizam je jedan od glavnih elemenata njegova stvaralaštva, a čak je bio prijavljen zbog opisa seksualnih iskustava jednog studenta iz internata te upitan zar se ne stidi o tome pisati.

Naglasio je i da u islamu nema humora, i da je zbog toga na takve osude naišla karikatura proroka Mohameda.

Jučer je u programu Doručak s autorom, gost bio veliki slovenski pisac Boris Pahor, dobitnik francuske Legije časti, Prešernove nagrade, više puta nominiran za Nobelovu nagradu, koji je na sajmu predstavio hrvatski prijevod svoje knjige o užasima Drugog svjetskog rata 'Nekropola' (Fraktura).

'Nekropola je jedno od najsnažnijih svjedočanstava preživljavanja u logorima. Teško je shvatiti kako su sva ta bol i užas moguća. Svjedočanstva onih koji su te užase preživjeli su neizmjerno dragocjena, pogotovo kada svoju priču pričaju uživo', kazao je Seid Serdarević, urednik u izdavačkoj kući Fraktura.