Ta se oznaka dodjeljuje od 2013. godine u sklopu programa Europske unije "Kreativna Europa" i na inicijativu Europske komisije, a namijenjena je isticanju lokaliteta kulturne baštine te upoznavanju građana s europskom povijesti i kulturom.

Dosad je Oznaka europske baštine dodijeljena za 48 lokaliteta, a Republika Hrvatska prvi se put prijavila 2015. godine, kada je ta oznaka dodijeljena Muzeju krapinskih neandertalaca.

„Riječ je o oznaci koja se dodjeljuje svake dvije godine, otvoren je natječaj pri Ministarstvu kulture i predana je prijava za Stari grad, fortifikacijsku utvrdu koja je naša kulturna baština i smatramo da ima predispozicije za stjecanje te oznake”, rekao je za Hinu predsjednik varaždinskoga Gradskog vijeća i saborski zastupnik Damir Habijan.

Istaknuo je da je projekt prijavljen i da sad sve ovisi o sustavu bodovanja i strogim kriterijima Europske komisije, a svaku takvu priliku treba iskoristiti.

„To otvara mogućnost i dodatne turističke ponude i stavljanje grada Varaždina na kartu kao turistički prepoznatljivog mjesta. Gradski odbor HDZ-a je još u travnju 2019. godine iznio dva projekta – prijavu Staroga grada za UNESCO, a sad kad je otvoren natječaj, sad smo i prijavili za Oznaku kulturne baštine”, rekao je Habijan.

Varaždinski Stari grad plemićki je dvor koji je kroz povijest bio središte feudalne uprave. 1925. godine varaždinska općina dodjeljuje zgradu muzeju. Stari grad (castrum comitis) je najstarija jezgra kasnije razvijenoga grada koja (arhivskim i arheološkim potvrdama) datira iz 12. stoljeća, a u današnjem obliku predstavlja iznimno umjetničko dostignuće renesansne obrambene arhitekture 16. stoljeća kao dio šireg obrambenog sustava ovog dijela Europe.

Inače, odabir lokaliteta provodi se u dva kruga - prvi na nacionalnoj razini te drugi na europskoj razini, a Ministarstvo kulture i medija dostavit će Europskoj komisiji do 1. ožujka, nakon procesa evaluacije, dvije odabrane prijave.