Kako je rekao, to je važan projekt za razvoj Rijeke 'jer doprinosi podizanju svijesti o očuvanju kulturne baštine te pokazuje potencijal stavljanja povijesnih objekata u funkciju kulture, čime se na suvremen način vrednuje baština i povijest grada i njegovih stanovnika'. Ocijenio je da je obnova palače obilježila projekt Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture.

'Drago nam je da smo putem angažiranog pristupa ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek pomogli nizu aktivnosti koje su se održale u sklopu projekta u Rijeci', istaknuo je premijer. Plenković je ocijenio da je obnova kompleksa Benčić jedan od najsloženijih projekata obnove graditeljskog nasljeđa u Hrvatskoj.

'Važna je i zbog podrške koju dajemo Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, a koja se ogleda u ulaganju u niz infrastrukturnih aktivnosti poput KBC-a, cestovne infrastrukture, zračne luke, LNG terminala na Krku ili podršku revitalizaciji brodogradnje', zaključio je premijer Plenković.

Obersnel: Uređenjem kvarta kulture u kompleksu Benčić nastaje novo gradsko središte

Gradonačelnik Vojko Obersnel zahvalio se brojnim akterima restauracije, konzervacije, projektiranja i uređenja palače.

'Mi svi ne bismo bilo ovdje danas da nije intrigantne, burne i sigurno vrlo zanimljive riječke povijesti. One koja nas je oblikovala, iz koje učimo i one koju gradimo i mi, upravo ovakvim velikim projektima za naš grad, za našu Luku različitosti', rekao je gradonačelnik.

U tome, dodao je, leži snaga ne samo ovog projekta, nego i čitavog projekta EPK - u zajedničkoj misiji i viziji te na koncu onom težem dijelu, ostvarenju i realizaciji ovakvih projekata, od iznimne važnosti za naš grad, unatoč okolnostima u kojima se nalazimo', ocijenio Obersnel. Dodao je da uređenjem kvarta kulture u kompleksu Benčić cijela zona dobiva novo lice, te nastaje novo gradsko središte. Ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović rekao je da osjeća ponos što su u relativno kratkom razdoblju pribavili važne i zanimljive predmete i druge izloške, koji nisu samo pojedinačni predmeti, nego ih povezuje zajednička priča. Postav muzeja govori o tome da Rijeka nema samo povijest lokalnog i zavičajnog značenja, nego i hrvatskog i europskog, istaknuo je.

Ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda Tajana Pleše naglasila je da su se restauratorski i konzervatorski radovi u palači obavljali 17 godina. To je bio jako složen projekt uz dnevno prilagođavanje i kompromise postulata konzervacije, uz multidisciplinarnost i međusobno uvažavanje uključenih, rekla je. Među uzvanicima su bili i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina i drugi.

Palača šećerane, zaštićeno kulturno dobro od 1970.  počela se uređivati u proljeće 2018. godine. Obnova  palače u bivšem industrijskom kompleksu Benčiću jedna je od nekoliko velikih obnova zgrada u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. U izložbenom postavu predstavljene su mnoge riječke teme, poput prvog torpeda na svijetu, Mornaričke akademije, Rijeke kao iseljeničke luke, povijesti gradskog kazališta, riječkih nebodera, glazbe, riječkog rocka, povijesti velikih riječkih tvrtaka – Tvornice papira, Tvornice duhana. Predmeti iz muzejske zbirke i drugi izlošci postavljeni su u više od 30 prostorija na dva kata palače.

Grad Rijeka preuzeo je vlasništvo nad Palačom šećerane krajem 90-ih godina, nakon stečaja Tvornice motora "Rikard Benčić', koja se služila palačom kao upravnom zgradom. Mnogi stručnjaci je svrstavaju među najljepše barokne palače u Hrvatskoj, a posebna su vrijednost zidni oslici, jedinstvene kaljeve peći i drugi dekorativni elementi. U palači su bile upravne zgrade nekoliko industrijskih kompleksa tijekom tri stoljeća, među kojima je bila prva Rafinerija šećera osnovana 1750. godine.

Projektnu dokumentaciju rekonstrukcije Palače šećerane izradio je Hrvatski restauratorski zavod, a glavna projektantica je Irma Huić. Obnovu je izvela slovenska tvrtka VG5. Idejni projekt za novi stalni postav Muzeja grada Rijeke djelo je dizajnerice Nikoline Jelavić Mitrović, dobitnice nagrade Europskog muzeja godine za rad na Gradskom muzeju u Vukovaru te autorice nagrađenog postava Muzeja Sinjske alke.

Autori stalnog postava su ravnatelj Ervin Dubrović i djelatnici Muzeja grada Rijeke. Obnova Palače šećerane i obnova broda Galeba sastavni su dio projekta EU-a pod nazivom 'Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine', za što je Gradu Rijeci iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija' odobreno sufinanciranje  68,9 milijuna kuna nepovratnog novca.

Palača šećerane za građane se otvara sutra, a otvorenje će trajati osam dana, do 21. studenoga. Na taj način omogućit će se da što više građana razgleda Palaču a da ih se što je više moguće zaštiti od koronavirusa i zaraze. Uređenu Palaču  i muzejski postav zainteresirani će moći besplatno razgledati svakog dana od 11 do 18 sati uz podignute ulaznice u prostorijama Ri Infa na Korzu.