Fraktura je za čitatelje priredila tridesetak novih naslova, a među njima s posebnim se uzbuđenjem dočekuje domaći prijevod romana 'Normalni ljudi' u potpisu Sally Rooney (prevela Patricija Horvat), vjerojatno najveće suvremene zvijezde među književnicima svoje generacije. Publika je poznaje i po prvijencu 'Razgovori s prijateljima', objavljenom također kod Frakture i u prijevodu Horvat u ožujku ove godine. 'S 'Normalnim ljudima' autorica je još više zablistala', kažu nam iz Frakture o romanu koji hrabro istražuje klasne odnose i mladenačku ljubav, 's puno duha i osjećaja za nijanse te s fantastičnim dijalozima'.

I Hena com donosi zanimljiv bestseler, 'Na zemlji smo nakratko predivni', roman prvijenac vijetnamsko-američkog književnika Oceana Vuonga, jednog od najzapaženijih mladih pjesnika današnjice. Roman, u prijevodu Mirne Čubranić, 'bogat mu je snažnom metaforikom i lirskim elementima, a napisan u formi pisma jednoga sina jednoj majci, koja je nepismena i koja to pismo nikada neće moći pročitati. Intrigantno štivo koje mnogo govori o društvu, a zauvijek ostaje u sjećanju', kažu iz Hena coma.

Naklada Ljevak nakon prijevoda 'Oktobarskog djeteta' u ovoj godini donosi još jedan roman Linde Boström Knausgård, kratki 'Dobrodošli u Ameriku' (prijevod Mišo Grundler). Radnja knjige nominirane za nagradu August odvija se u stanu u Stockholmu, u kojem djevojčica Ellen, koja odbija govoriti, živi sa svojim gnjevnim i frustriranim bratom te distanciranom i narcisoidnom majkom. Među novitetima ističu i autobiografski roman Bronje Žakelj, 'Bijelo se pere na devedeset' (prijevod Anite Peti-Stantić) koji opisuje životnu priču pripovjedačice odrasle u Ljubljani 1970-ih i 1980-ih, a koji je 2019. dobio nagradu Kresnik za najbolji slovenski roman te je u manje od dvije godine od objavljivanja doživio sedam izdanja.

Murakami koji je zabranjen mlađima od 18

Vuković&Runjić među svojim hit novim naslovima ističe prijevode romana Harukija Murakamija, svjetski poznatog japanskog pisca, te peruanskog Marija Vargasa Llose. Murakamijevo dvosveščano 'Ubojstvo komendatora' (prijevod Voje Šindolića) opisuje poteškoće muškarca suočenog sa ženinim iznenadnim zahtjevom za razvodom braka. 'Pikantni detalji života supružnika nisu se svidjeli sudu u Hong Kongu te je zabranio izlaganje romana na tamošnjem sajmu knjiga i odredio dobnu granicu za njegovo čitanje (18)', kaže domaći izdavač knjige koju je kritika ocijenila kao upečatljivu posvetu Fitzgeraldovom 'Velikom Gatsbyju'.

'Surova vremena' Marija Vargasa Llose (preveo Dinko Telećan) uzbudljiv je roman povezan s hvaljenim 'Jarčevim slavljem', smješten u Gvatemalu 1954., a govori o međunarodnim urotama i sukobljenim interesima u doba Hladnog rata, čiji su odjeci prisutni i dandanas. 'U priči koja zahvaća nekoliko zemalja, progonitelji postaju žrtve spletke kojoj su sami kumovali', navode iz Vuković&Runjić.

Fenomen autorice kojoj zavidi i Zadie Smith

Među novitetima im se ističe i 'Asimetrija' (prevela Vlatka Valentić), debitantski roman američke spisateljice Lise Halliday iz 2018., kod kojega je voajerski nastrojenima bilo posebno zanimljivo to što je jedan od likova kreiran po uzoru na pokojnog pisca Philipa Rotha, s kojim je autorica svojedobno hodala. No osim takve vrste pažnje, Halliday je od kritike dobila niz ozbiljnih hvalospjeva, među ostalim ocjenu da je napisala 'remek-djelo koje romanu kao književnoj vrsti mađioničarski suptilno otvara nove obzore'. Spisateljica Zadie Smith poručila je da ćete knjigu pročitati u dahu: 'Tek ćete s vremena na vrijeme iznova otvarati bilješku o autorici jer nećete moći povjerovati da je doista debitantica. Obožavam ovaj roman, divim mu se i zavidim joj na njemu', rekla je.

Profil nudi knjigu britanske spisateljice Bernardine Evaristo, prve crnkinje koja je osvojila prestižnog Bookera. Nagradu je, inače, podijelila s Margaret Atwood, što se dogodilo tek treći put u povijesti te nagrade. Njena 'Djevojka, žena, drugo' (prijevod Davorke Herceg-Lockart) prevodi se u više od 30 zemalja, a prati 12 likova na osobnim putovanjima kroz prostor i vrijeme stotinu godina, kažu iz Profila.

Bezočna eksploatacija životinja i prirode

Kod OceanMora izdvaja se osobito 'Carstvo životinja' francuskog pisca Jean-Baptistea del Amoa o pet generacija na farmi u francuskome selu i o razvoju njihove male, siromašne farme u industrijaliziranu farmu svinja. 'U izvrsnom prijevodu Željke Somun, roman na zastrašujući način dočarava okrutnost i nasilje koje proizlazi iz bezočne eksploatacije životinja i prirode, otkrivajući nam kako utrka za profitom, kao i patnja životinja utječe na međuljudske odnose te na fizičko i psihičko zdravlje pojedinca', navode iz OceanMora.

Među stranim novitetima preporučuju i 'Strankinju', roman talijanske spisateljice mlađe generacije Claudije Durastanti, u prijevodu Marka Kovačića, 'veliku priču o talijanskoj imigraciji u Americi, upletenu u priču o svim današnjim migracijama, o osjećaju pripadanja i nepripadanja i traženju svog mjesta u globalnim geografijama'. Autorica ispisuje životni susret svojih gluhonijemih roditelja, njihov odlazak u tuđinu i novi život u Americi te povratak na jug Italije. Roman je 'osoban i topao, melankoličan i dirljiv, s nizom živopisnih likova te mnoštvom kulturnih i povijesnih referenci'.

Jeziva priča suvremene kineske povijesti

Iz Sandorfa od stranih naslova izdvajaju također priču o imigrantima, ovaj put o mladićima podrijetlom iz Sirije, odraslima u pariškom predgrađu. 'Roman 'Dva brata' Mahira Guvena (prijevod Nataše Medved) govori o svijetu imigranata prve i druge generacije koji se nastoje integrirati u francusko društvo, o svijetu u kojem je od idealizma preko radikalizma do fanatizma mali korak', kaže domaći izdavač te među svojim novitetima preporučuje i poemu američkog pjesnika Charlesa Reznikoffa, 'Holokaust' iz 1975., 'jednu od najpotresnijih pjesničkih knjiga ikada napisanih'. 'Reznikoff je koristio sudske materijale i svjedočenja preživjelih te dokazao da je istinsku poeziju nakon Auschwitza i moguće i nužno pisati.' 'Holokaust' je preveo Ivan Sršen.

Hena com donosi i 'štivo koje šokira, ali koje uistinu nije moguće prestati čitati', roman 'San sela Ding', djelo kontroverznog i zabranjivanog autora iz Kine Yana Liankea, jezivu priču u prijevodu Duške Gerić Koren, utemeljenu na istinitim događajima iz suvremene kineske povijesti – nekontroliranoj prodaji krvi koja je uzrokovala epidemiju AIDS-a i pogodila stanovništvo cijele jedne pokrajine.

Ističu i knjigu 'Profesorova omiljena jednadžba' svjetski poznate japanske autorice Yoko Ogawa. U prijevodu Mirne Potkovac Endrighetti, roman otvara vrata u magični svijet matematike, brojeva i jednadžbi u kojem se razvijaju nesvakidašnji odnosi između kućne pomoćnice, njezina sina i profesora matematike čije pamćenje zbog nesretne sudbine ne traje dulje od 80 minuta. Za obožavatelje proze Alene Mornštajnove i njezina bestselera 'Hana', Hena com je pripremila drugi roman autorice, 'Tihe godine', prema mnogim kritičarima, još bolje njezino ostvarenje. U središtu radnje odnos je oca i kćeri prekinut mnogim godinama tišine, a prijevod potpisuje Sanja Milićević Armada.

'Rat svjetova za 21. stoljeće'

Ljubiteljima znanstvene fantastike trebao bi biti intrigantan roman prozvan 'Ratom svjetova' za 21. stoljeće, a koji kod nas izdaje Vuković&Runjić. Roman 'Problem triju tijela' potpisuje kineski autor Liu Cixin te na osobit način spaja znanost, filozofiju i fantastiku (preveo Mirel Komad). Tu je i nova knjiga engleske autorice Susanne Clarke, koju čitatelji poznaju po opsežnom romanu o povratku magije u Englesku početkom 19. stoljeća, 'Jonathan Strange & g. Norrell' (Vuković&Runjić, 2004.). Njen novi roman, pod nazivom 'Piranesi', kritika je najavila kao autoričin 'trijumfalni povratak' i kao 'neodoljiv misterij koji se polako odmotava u originalnom i neobičnom svijetu'. Preveo ga je Saša Stančin.

I Fraktura nudi štivo za one željne drugačijih svjetova, ali i avanture, ljubavi i dobre stare čarolije čitanja. Roman 'More bez zvijezda' američke autorice Erin Morgenstern (prevela Alenka Mirković-Nađ), koja potpisuje i svjetski bestseler 'Noćni cirkus', zaintrigirat će pogotovo ljubitelje 'Sjene vjetra' nezaboravnog Carlosa Ruiza Zafóna. ''More bez zvijezda' nudi bezvremensku ljubavnu priču smještenu u tajni podzemni svijet - mjesto u kojemu se susreću pirati i slikari, ljubavnici i lažljivci, a brodovi jedre po tom beskrajnom moru', kažu iz Frakture.

Izašao je, dodaju, i drugi nastavak maestralne povijesne štokholmske noir trilogije nove zvijezde skandinavskog trilera Niklasa Natt och Daga 'Vatra i monotaur' (prevela Sandra Ljubas), koji, nakon međunarodnog bestselera 'Čuvar i vuk', nudi još jedno putovanje u Grad među mostovima, na kojem se čitatelji susreću s nezaboravnim Mickelom Cardellom i Annom Stinom Knapp u usijanom, vrvećem grotlu 18. stoljeća.

Generacija 90-ih koja živi lošije od svojih roditelja

Od domaćih noviteta kod Frakture se može naći novi roman jednog od najzanimljivijih i najnagrađivanijih mladih dramatičara Dine Pešuta, a koji je kod istog izdavača 2018. objavio roman prvijenac 'Poderana koljena'. Nova knjiga zove se 'Tatin sin' i 'beskompromisna je, brza, s kratkim, moćnim poglavljima, prepuna dubokih emocija u kojima se izmjenjuju seks i smrt, strah i radost', kaže izdavač.

''Tatin sin' roman je o generaciji onih rođenih devedesetih, koja živi lošije od svojih roditelja, osim ako im roditelji nisu tranzicijski dobitnici, o mladima koji su iznimno senzibilni i obrazovani, a društvo im uporno ne pruža priliku. Dino Pešut i u svom se drugom romanu pokazuje kao najsnažniji prozni glas svoje generacije, autor koji savršeno razumije trenutak u kojem živi i uspijeva ga pretočiti u vrhunsko umjetničko djelo', ocjenjuju iz Frakture.

I OceanMore donosi domaći roman o generaciji devedesetih, 'naših sada već odraslih sinova i kćeri koji se tek sada stidljivo pojavljuju u književnoj zbilji'. U pitanju je prvijenac Jerka Mihaljevića 'Putar i parizer', o onima odraslima 'u doba interneta, navodnih globalnih mogućnosti i osobnih i socijalnih limita, ali i nedostatka ideala i orijentira'.

Mladima prostor otvara i Hena com te među novitetima izdvaja romaneskni debi Lore Tomaš znakovita naslova 'Slani mrak'. 'Prepoznat u hrvatskoj javnosti kao svježe, inovativno i važno štivo, roman donosi pedantno i pametno ukomponirane bilješke o životu i kulturi zajednica na hrvatskim otocima, koje su plod autoričina višegodišnjeg istraživanja', navodi izdavač.

Ferićeva obiteljska saga

V.B.Z. pak najavljuje novog Zorana Ferića, roman 'Putujuće kazalište', 'obimnu i kompleksnu obiteljsku sagu u kojoj je kroz prošlost autorove obitelji ispričana i povijest 20. stoljeća u Hrvatskoj i Europi'. Ferićev roman obuhvaća sva tri rata koja su se u tom čudnom i krvavom stoljeću vodila na našim prostorima, ali i mnoge druge prijelomne događaje što su presudno utjecali na život njegovih junaka, živopisnih, ali stvarnih, koje pratimo od Petrograda, Pariza i Tangera do Hrvatske Dubice, Srijemske Mitrovice i Zagreba, od Benjamina Bernsteina, autorovog djeda po majci, do samog autora, njegovih ljubavi i prvih objavljenih knjiga.

Među domaćim novitetima su im i roman Marine Šur Puhlovski 'Zbogom djevojčice', u kojem, navodi izdavač, autorica 'ponovno zapanjuje snagom uvida u ljudsku psihu – u tabu temu dječje seksualnosti i zaljubljenosti djevojčica, s osjećajem za najsitnije detalje i situacije', te 'Pisma s juga' Marka Tomaša, koji ih je pisao čitateljima mariborske Večeri od travnja 2018. do srpnja 2020. godine, do pandemijskog doba koje je nužno otvorilo pandemonijske teme. 'Nisu demoni ništa posebno, nego naprosto standardna popudbina i putarina osjetljiva čovjeka, a kad je netko još i nomad poput Tomaša, kada je živio i u Mariboru i Splitu i Zagrebu (...), svaki od tih gradova se u njega urezuje, no nijedan kao onaj formativni, kao Mostar i zavičajna mu Hercegovina', navode iz V.B.Z.-a.

Prvi domaći roman o potresu u Zagrebu i epidemiji

U OceanMoru od domaćih naslova izdvajaju i zbirku priča Mirjane Dugandžije 'Rujanska kupačica' te novi roman Zorana Roška 'Bogart i Seranoga'. 'Rujanska kupačica', kažu, 'stilski je profinjena, a značanjem uznemirujuća. Junakinje ovih priča znaju da je prošlo vrijeme frivolnog života - mnogo je toga došlo na naplatu. Sluti se nevolja', a Roškov roman 'urnebesna mješavina krimića, grčke tragedije i homeopatskog futurizma'.

Veoma zanimljivom čini se i nova knjiga Nade Gašić 'Devet života gospođe Adele (Proljeće u Zagrebu 2020.)', 'de facto prvi roman o potresu u Zagrebu i epidemiji koja i dalje traje', kažu iz njene izdavačke kuće Sandorf te dodaju: 'Autorica u svom trećem romanu pokazuje majstorstvo kombinirajući bajkovitost, grotesku, špijunski realizam, komiku i fantastiku.' Disput pak donosi novi roman Mihaele Gašpar, 'Velika stvar', u kojem autorica progovara o jednom od znakova našeg vremena, self helpu, nadriliječništvu te prodavanju sreće i nade nesretnima. Nakon dva toma dnevničkih zapisa Disput je objavio i izbor kratkih proznih zapisa znanstvenika, prevoditelja i pjesnika Zdravka Malića, po njegovoj želji naslovljenima 'Zastanci'.

Lekcije za svijet poslije pandemije

Izdavači su spremili i niz publicističkih naslova, među kojima je 'Red vremena' Carla Rovellija, autora 'Sedam kratkih lekcija iz fizike', djela koje je postiglo ogromnu popularnost u svijetu. I ova njegova nova knjiga, ponovno u izdanju Vuković&Runjića i u prijevodu Ele Agotić, bavi se temom fizike koja prije svega 'donosi uvid u sve što je ta znanost bila nekoć, da bi nam naposljetku odškrinula vrata radionice u kojoj se stvara danas'. Fraktura pak ističe 'Deset lekcija za svijet poslije pandemije' novinara CNN-a Fareeda Zakarije (prevela Iva Karabaić), koji 'nije puki žurnalistički osvrt na najveću krizu s kojom se čovječanstvo suočilo nakon Drugog svjetskog rata'. 'Može se doimati kao ogledni primjer hitre novinarske reakcije, što svakako jest, ali je i znatno više od toga. Zakaria upozorava i na populizam, klimatske promjene, neizvjesnosti digitalne epohe, američko-kinesko suparništvo...', navodi izdavač.

Na tome tragu je i nova knjiga britansko-turske spisateljice i najčitanije autorice u Turskoj Elif Shafak, 'Kako sačuvati mentalno zdravlje u doba podjela', u izdanju Hena coma (prevela Mirna Čubranić), a u kojoj čitatelji, kaže izdavač, mogu naći 'intrigantna i važna promišljanja o čovjeku u današnjem svijetu, pogođenom pandemijom'.

Naklada Ljevak donosi knjigu 'Leksikon likova iz hrvatske književnosti' književnog povjesničara i teoretičara Krešimira Nemeca, prvi koji donosi pregled kultnih domaćih književnih likova, od Marulićeve Judite do danas, te 'Ljudski rod: Povijest čovječnosti' Rutgera Bergmana, autora 'Utopije za realiste', koji u ovoj knjizi zagovara kako je realistično i revolucionarno pretpostaviti da su ljudi predodređeni da budu - dobri i ljubazni (preveo Damir Biličić).

Pitanja na koja će lakše odgovoriti čimpanza nego nobelovac

Kod V.B.Z.-a se mogu naći, među ostalima, svjetski bestseler britanske liječnice i neuroznanstvenice Tare Swart, 'Izvor' (prijevod Radhe Rojc-Belčec), koji pokazuje kako misli mogu biti moćan instrument za temeljitu promjenu života, te 'Faktologija', u kojoj švedski liječnik i statističar Hans Rosling, uz pomoć Anne Rosling Rönlund i Olea Roslinga, objašnjava zašto ljudi sustavno odgovaraju pogrešno na jednostavna pitanja o globalnim trendovima, poput koliki postotak svjetskog stanovništva živi u siromaštvu ili zašto se povećava broj ljudi u svijetu. Odgovaraju, kaže Rosling, toliko pogrešno 'da će čimpanza, koja odgovore bira nasumice, uvijek bolje pogoditi od učitelja, novinara, dobitnika Nobelove nagrade ili investicijskog bankara'. Zašto? Uzrok je deset instinkata koji iskrivljuju našu perspektivu, a koje je autor detaljno razložio u knjizi. Prevela ju je Nikolina Dadić.

Štovatelji Jima Morrisona i grupe The Doors svakako trebaju posegnuti za biografijom Jerryja Hopkinsa i Daniela Sugermana 'Nitko odavde ne izlazi živ', 'pisanu u duhu epohe, bez dlake na jeziku', u prijevodu Karmele Cindrić i u izdanju Sandorfa, koji od publicistike nudi i 'Skrivenu predaju u Europi', studiju Yurija Stoyanova, bugarskog stručnjaka za židovski i kršćanski misticizam, srednjovjekovnu povijest Balkana te heretičke i mističke pokrete u srednjem vijeku, koja se bavi fenomenom mističkog i asketskog dualističkog katarskog i bogumilskog pokreta što se u nekim dijelovima Europe razvio u moćnu društvenu i historijsku silu te postao prijetnja duhovnoj premoći Crkve (prevela Darija Lovrić). Tu je i 'Republika na samrti', povijesna studija američkog povjesničara Edwarda J. Wattsa (prevela Cindrić), koji iznosi tezu da smrt rimske Republike nije bila neizbježna, nego je do nje je došlo zbog dugotrajnog opstruiranja njezinih institucija i pretjerane samouvjerenosti njezinih građana da će trajati zauvijek.

Profil među publicistikom izdvaja 'Kapital i ideologiju' francuskog ekonomista Thomasa Pikettyja, autora 'Kapitala u 21. stoljeću'. U novoj knjizi, u prijevodu Nataše Desnice Žerjavić, Olge Škarić i Nataše Barac, na više od 1100 stranica Piketty 'razotkriva ideje koje su potaknule društvene nejednakosti u prošlom tisućljeću, otkriva koliko isprazne desničarske i ljevičarske politike upropaštavaju društvo danas te kako treba strukturirati novi ekonomski model'.

Feminizam prilagođen djeci

Osim njega, Profil donosi autobiografiju novinarke i kolumnistice Sunday Timesa Dolly Alderton 'Sve što znam o ljubavi' (prevela Branka Maričić), proglašenom 'Seksom i gradom za milenijalce', te 'Svi bismo trebali biti feministi' nigerijske spisateljice s američkom adresom Chimamande Ngozi Adichie, koja je taj svoj čuveni TED govor o feminizmu prilagodila djeci uz ilustracije Leire Salaberrije (prevela Davorka Herceg-Lockhart).

Među štivom za djecu nude i novu slikovnicu Romana Simića, s ilustracijama Manuela Šumberca, 'Jura i upute za odrastanje', dok Hena com ističe 'Đuru Hodalicu', hvaljeni debi Ante Tomića u svijetu dječje književnosti. 'U suradnji s Tomislavom Torjancem kao ilustratorom, donio nam je priču koja je nevjerojatno topla, iznimno uzbudljiva i poučna, a prati čvorka koji u svojoj maloj zajednici čvoraka biva odbačen jer je – drugačiji.' Zanimljivo izdanje za djecu ima i Planetopija. 'Dječak, krtica, lisica i konj', slikovna knjiga cijenjenog britanskog ilustratora Charlesa Mackesyja, moderna basna za sve uzraste, od studenog se može čitati na hrvatskome u poetičnom prijevodu pisca Ede Popovića, najavljuju.