Praizvedbe domaćih pisaca i dramatičara, autorski projekti i koprodukcije više kazališta te veliki svjetski i domaći hitovi – sukus je programa hrvatskih kazališta u novoj sezoni. Zvuči zanimljivo i uzbudljivo, osobito kad se uzmu u obzir aktualnost tema, kao što su uspon nacizma i izbjeglička kriza te obiteljsko nasilje i školski sustav moći, kao i činjenica da neke od predstava režiraju velika europska i hrvatska imena, ali i sve važnije mlađe snage
Zagrebačka kazališna sezona sasvim neočekivano započinje na Festivalu svjetske književnosti u srijedu 11. rujna u 21 sat praizvedbom predstave 'Miroslav Krleža o hrvatskoj književnosti' u Hrvatskom glazbenom zavodu. Naime, Krleža je 1930. upravo u HGZ-u održao pred 800 posjetitelja značajno predavanje koje je kasnije poslužilo kao temelj za njegovu slavnu knjigu 'Moj obračun s njima'. Tri godine kasnije trebao je održati i drugo predavanje o hrvatskoj književnosti, međutim policija ga je zabranila. Polazeći od tih događaja, Vlaho Bogišić izabrao je fragmente značajnih Krležinih tekstova, od 'Dnevnika' do romana, koji govore o književnosti, položaju hrvatskog jezika, značenju slobode te odnosu umjetnosti i politike i adaptirao ih, pokazavši kako je Krleža i danas iznimno aktualan i suvremen pisac. Krležin tekst izvodi Gavellin glumac Ozren Grabarić, kostimografkinja je Barbara Bourek, za klavirom će biti Matej Meštrović, a redateljica je Aida Bukvić.
Bombastičan projekt zagrebačkog HNK
Zagrebačko Hrvatsko narodno kazalište pripremilo je 11 premijera, a sezonu otvara 20. rujna bombastičnim projektom od kojeg se mnogo očekuje. Riječ je o 'Antigoni', dugo očekivanoj svjetskoj praizvedbi prvog dramskog teksta Slavoja Žižeka, kojeg režira Angela Richter, njemačka redateljica, ali i aktivistica hrvatskih korijena. Naime, premda je radila i klasične komade, popularnost je stekla angažiranim projektima o digitalnom nadzoru i zviždačima, kao što su Julian Assange i Edward Snowden. Kako je rekla, ova Žižekova 'Antigona' donosi kraću i suvremeniju verziju Sofoklova komada, ali nema direktnih aluzija na izbjegličku krizu, rat i terorizam, tiranske vladavine ili strah od Drugoga. No kako su sve te teme već uključene u originalu, lako se mogu povezati sa suvremenim problemima, pogotovo kad se pogleda koliko je autoritarnih figura, poput Donalda Trumpa ili Borisa Johnsona, došlo na vlast. Riječ je o koprodukciji s kazalištima iz Bologne i Liegea, a naslovnu ulogu interpretira Iva Mihalić dok Kreonta igra Mislav Čavajda.
Puno se očekuje i od 'završne premijere' razvojnog projekta Bobe Jelčića 'Tri sestre', ali i od projekta mladog i sve afirmiranijeg Ivana Penovića 'Znaš li tko sam ja', a koji će biti izveden u pokusnoj dvorani. Uz Penovića se vežu atributi poput talentiran i autentičan, što je potvrđeno i na ovogodišnjim Danima satire Fadila Hadžića kad je za svog 'Katalonca' dobio Posebnu nagradu za specijalno postignuće. U HNK-u će prvi put režirati mladi i uspješni Igor Vuk Torbica, koji je za svog 'Hinkemanna', postavljenog u ZKM-u, dobio brojne nagrade, pokazavši da je redatelj čija će estetika i poetika definitivno obilježiti iduće desetljeće. U HNK-u postavlja 'Idiota' F. M. Dostojevskog, klasično djelo ruske književnosti.
Trn u oku njemačkoj desnici
U drugom dijelu sezone slijedi intrigantni projekt 'Zbogom, Berlin', prema romanu Christophera Isherwooda, koji je poslužio Bobu Fossu kao predložak za kultni film 'Cabaret'. Tu priču o usponu nacizma potkraj dvadesetih godina prošlog stoljeća u Njemačkoj adaptirat će Ivor Martinić, a režirati Dalibor Matanić, koji sve češće radi i u kazalištu. U siječnju ćemo konačno vidjeti projekt 'I am Europe' autora i redatelja Falka Richtera, brutalno modernog i polemičnog autora koji je trn u oku njemačkoj desnici. U toj koprodukciji HNK s kazalištima iz Strasbourga, Ženeve, Hamburga, Groningena, Liegea i Stockholma glumi dramska prvakinja Lana Barić, kao jedina glumica iz HNK. Neki njemački kritičari ustvrdili su nakon praizvedbe u Strasbourgu u siječnju da bi prikladniji naziv predstave bio 'Panika, histerija, mržnja', međutim ona kaže da je cijeli projekt nastao na individualnim, čak jako intimnim iskustvima osam izvođača, a na kraju se poslože fragmenti od različitih povijesnih i nacionalnih slika različitih europskih zemalja.
Sezonu će završiti Ivica Buljan kazališnom adaptacijom romana 'Kafka na žalu' Harukija Murakamija, koji još nije izveden u Europi.
Ljubitelji baleta moći će pogledati novu verziju 'Orašara' ruskog koreografa Vladimira Malakhova, no kruna baletne sezone trebala bi ipak biti praizvedba baleta 'Ponos i predrasude', koji po kultnom djelu Jane Austen priprema proslavljeni hrvatski umjetnik Leo Mujić, poznat po sjajnim baletima 'Ana Karenjina' i 'Gospoda Glembajevi'. Opera HNK otvara vrata Puccinijevoj 'Madame Butterfly', koju će režirati Andrea Cigni, a glavnu ulogu Cio-Cio-San interpretirat će sopranistica Valentina Fijačko, kojoj je to, kako je rekla, najveći pjevački izazov u karijeri. Najavljeno je i Donizettijevo remek-djelo 'Lucia di Lammermoor', koju će režirati poznati talijanski redatelj Pier Luigi Pizzi, potom opera 'Fantasio' Jacquesa Offenbacha te glazbena drama 'Smrt u Veneciji', koju režira belgijski redatelj Ivo van Hove.
Pravo na rušenje pravila, običaja i zakona
I Zagrebačko kazalište mladih otvara novu sezonu praizvedbom novog teksta Ivora Martinića 'Dobro je dok umiremo po redu' u režiji Aleksandra Švabića, zakazanoj za 21. rujna. Martinić se u toj drami, kako je ispričao, bavi smrću jedne obitelji – roditelji se rastaju, a sin odlazi živjeti u inozemstvo, ali istodobno postavlja pitanja o tome imamo li pravo na promjenu te na rušenja pravila, običaja i zakona. U listopadu je na programu 'Vječni malograđanin' Odona von Horvátha u režiji grčkog redatelja Anestisa Azasa, koji nastaje u sklopu dvogodišnjeg koprodukcijskog projekta Europski ansambl (pokrenuo ga je Oliver Frljić kao stalni redatelj kazališne kuće Staatstheater Stuttgart) s kazalištima Schauspiele Stuttgart i Teatrom Nowy iz Varšave.
U studenom slijedi autorska predstava za mlade Darija Harjačeka i Katarine Pejović 'Mi i oni', koja problematizira školski sustav moći, a u drugom dijelu sezone gost iz Slovenije Sebastijan Horvat režira 'Cement' Heinera Mullera, dok autorski dvojac Anica Tomić i Jelena Solarić postavljaju svoj autorski projekt o problemu obiteljskog nasilja.
ZKM uvodi i novi program 'Čitanje Držića', u sklopu kojega će biti organizirana koncertna čitanja Držićem nagrađenih tekstova s glumcima ZKM-a, a novost je i koprodukcija s Dubrovačkim ljetnim igrama, koju će režirati Ivan Popovski.
Nataša Janjić kao barunica Castelli
Dramsko kazalište Gavella započinje sezonu 4. listopada rijetko izvođenim tekstom 'Malograđani' Maksima Gorkog, koji režira Paolo Magelli, redatelj specifične poetike, s Borisom Svrtanom u glavnoj ulozi Besemjonova. Početkom prosinca slijede Krležini 'Gospoda Glembajevi', koji u teatru u Frankopanskoj nisu igrali punih 35 godina. Ovu novu verziju režira Miroslav Međimorec, a Zlatko Vitez, umirovljeni član Gavelle i krležijanac, obilježit će zahtjevnom ulogom starog Nacija Glembaya 50. godišnjicu umjetničkog rada. Uz njega u projektu sudjeluju Nataša Janjić kao barunica Castelli i Amar Bukvić u roli Leona. U veljači će biti praizveden dugo najavljivani autorski projekt Anice Tomić i Jelene Solarić 'Hotel Zagorje', a nastaje prema motivima potresnog, ali i kritičnog te polemičnog romana Ivane Bodrožić o životu vukovarskih izbjeglica. Premda je roman objavljen prije desetak godina, i danas je iznimno aktualan, pogotovo zbog globalne izbjegličke krize, podizanja ograda s bodljikavom žicom i zatvaranja granica.
Gavella zaključuje sezonu sarkastično-grotesknom komedijom 'Posjet stare dame' jednog od ponajboljih švicarskih autora, Friedricha Dürrenmatta. Tu priču o bogatašici koja se vraća iz Amerike u sredinu punu ambicija i licemjerja, doduše bez lijeve noge koju je izgubila u automobilskoj nesreći, ali je naredala sedam muževa, oblikovat će dvojac Tomislav Zajec kao dramaturg i Dora Ruždjak Podolski kao redateljica. Za sam kraj predviđena je 'Tajna Grete Garbo' Mire Gavrana, koju će postaviti Ivica Boban.
Ivančićev Robi K., Brešanov Pukovnik i novi Gruntovčani
Satiričko kazalište Kerempuh najavljuje četiri premijere i jednu praizvedbu. U listopadu je na repertoaru gorka, crna komedija s elementima groteske 'Doma je najbolje (Lapin Lapin)' Colinea Serreaua, koja se bavi i u Hrvatskoj iznimno aktualnim problemom – otkazom u zrelim godinama! Tu priču socijalne tematike postavlja Rene Medvešek, donoseći na Kerempuhove daske sve nesigurnosti i očaj članova jedne obitelji kojoj ovrhe zatrpavaju poštanski sandučić, a djeca se nakon propalih brakova i karijera vraćaju kući.
U sklopu Kerempuhove inicijative predstavljanja mlađih redatelja pružena je šansa Marini Pejnović te će u prosincu režirati satiru 'Bilježnica Robija K.' Viktora Ivančića, dugogodišnjeg urednika i novinara političko-satiričkog tjednika Ferala. Riječ je o Ivančićevoj satiričkoj kolumni u Feralu, pisanoj iz perspektive splitskog dječaka Robija K., autorovog alter ega, u kojoj je opisivao apsurdnost hrvatske svakidašnjice. Vinko Brešan radit će 'Pukovnika Pticu', a Boris Svrtan i Rajko Minković oživjet će popularne 'Gruntovčane'.
Za listopad je najavljena i 'donjogradska' premijera 'Gospode Glembajevih' Branka Brezovca, koja će se iz Krležinog vrta, u kojem je odigrana u sklopu festivala Miroslav Krleža na Gvozdu, spustiti u KIC. Predstava je posebno, osim po Brezovčevom nesvakidašnjem pristupu tom slavnom Krležinom tekstu, zanimljiva zbog začudnih interpretacija Zlatka Burića Kiće, bivšeg člana Kugla glumišta, kao starog Glembaya te Domagoja Jankovića kao barunice Castelli.
Gradsko kazalište Komedija najavljuje pet premijera. Sezonu počinje 9. studenog operetom 'Grofica Marica' Emmericha Kálmána u režiji Ozrena Prohića, u kojoj će antologijske arije, koje se ubrajaju u najbolje od bečke operetne tradicije i mađarskih vatrenih ritmova, interpretirati sopranistica Sandra Bagarić. Potom je 17. prosinca na rasporedu premijera komedije 'Najstariji zanat' američke autorice Paule Vogel u režiji Nine Kleflin s Milom Elegović u naslovnoj ulozi Vere. Nakon Nove godine, 18. siječnja, na repertoar dolazi komedija 'Tom, Dick & Harry' popularnog britanskog autora Raya Cooneyja, koji ovaj tekst potpisuje sa sinom Michaelom. Cooneyja publika dobro poznaje po Komedijinim hitovima 'Kidaj od svoje žene' i 'Luda noć u hotelu President', a u ovom djelu fokus je na supružnicima Tomu i Lindi koji pokušavaju ostaviti što bolji dojam u agenciji za posvajanje djece. Ovu urnebesnu komediju s elementima farse režira Lea Anastazija Fleger.
Ruždjak Podolski režira Disneyjevu ljubavnu bajku
Drugi dio sezone obilježit će prvoklasna satira 'Ožalošćena porodica' Branislava Nušića, najvećeg srpskog komediografa i satiričara. U ovoj satiri autor raskrinkava hipokriziju svog (i našeg) vremena, to da rođaci prividno oplakuju pokojnika na karminama, a zapravo ih zanima samo njegovo nasljedstvo. Predstavu režira Ivan Leo Lemo, a u ulogama rođaka pojavljuju se najznačajniji glumci tog kazališta, od Damira Lončara do Jasne Bilušić i Mile Elegović. Sezonu će zatvoriti u svibnju mjuzikl 'Ljepotica i zvijer', u kojem će redateljica Dora Ruždjak Podolski dočarati čuvenu Disneyjevu ljubavnu bajku o mladoj Belle i Zvijeri, vladaru obližnjeg dvorca. Taj mjuzikl je adaptacija istoimenog animiranog hita iz 1991., nominiranog za Oscara, a tri godine kasnije mjuzikl su za Broadway adaptirali Alan Menken, Howard Ashman, Tim Rice i Linda Woolverton. Predstava je bila veliki hit i igrala je punih 13 godina.
U Kazalištu KNAP započele su probe za njihovu prvu premijeru 'Nuspojave' višestrukog oskarovca i filmskog hitmejkera Woodyja Allena koju režira Mario Kovač. Predstava je nazvana prema Allenovoj zbirci kratkih priča 'Side Effects' iz 1975. i u njoj se spaja nekoliko njegovih kraćih proznih i dramskih tekstova te ulomaka iz filmskih scenarija na temu otuđenosti i nesnalaženja neurotičnog intelektualca u urbanoj svakodnevici. U toj tipičnoj vudialenovskoj priči nabijenoj elementima apsurda, satire i crnog humora sudjeluju glumci Ivan Đuričić, Jelena Otašević Babić, Iskra Jirsak i Filip Riđički.
'Kameni svatovi' Augusta Šenoe
Gradsko kazalište Žar ptica otvara sezonu 27. rujna predstavom 'Ako kažeš, gotov si!' u režiji Krešimira Dolenčića, kojom to kazalište želi, kako najavljuju, dati svoj doprinos u borbi protiv sve raširenijeg vršnjačkog nasilja. Predstava je nastala prema tekstu Dine Vukelić i u njoj se progovara na temelju stvarnih primjera iz svakodnevnice o gorućoj temi: kako je biti 'meta' u začaranom krugu bullyinga. Projekt borbe protiv vršnjačkog nasilja odvija se u suradnji s Poliklinikom za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, a nastavit će se i kroz jubilarni 20. međunarodni Naj, naj naj festival.
Od studenog će na repertoaru Žar ptice biti i druga premijerna predstava - 'Kameni svatovi', koju prema legendarnoj priči klasika Augusta Šenoe režira mlada redateljica Frana Marija Vranković. Žar ptica tom predstavom obilježava 180 godina rođenja Šenoe. Proljeće je rezervirano za premijeru predstave 'Malac komalac', koja nastaje prema popularnoj slikovnici Zorana Pongrašića o neobičnom komarcu koji ne zna reći slovo 'r' i ne voli piti krv, a režira je Lawrence Kiiru.
U Kazalištu Trešnja nova sezona počinje 8. studenog premijernom izvedbom 'Ivice i Marice' u režiji Lee Anastazije Fleger, a nastavlja se u veljači koprodukcijom 'Priča iz davnine' Ivane Brlić Mažuranić u režiji Paola Tišljarića, realiziranoj u suradnji Kazalištem Marina Držića. Treća premijera 'Stanari u slonu' održat će se u svibnju, a redatelj je Hrvoje Korbar.
Zagrebačko kazalište lutaka pripremilo je poučnu priču 'Medo Đuro kod zubara' Ane Tonković Dolenčić o medvjediću koji ne pere zube i ne voli zubare te će morati prevladati strah i loše navike. Predstava je na rasporedu od 20. rujna, a režira je Petra Mrduljaš.
Prava komedija s deset redatelja
Nova sezona riječkog HNK Ivana pl. Zajca odvija se pod geslom 'Vježbanje različitosti', a započinje praizvedbom 'Prave komedije' u kojoj će deset istaknutih redatelja (Saša Anočić, Zijah Sokolović, Miran Kurspahić, Matija Ferlin, Edvin Liverić, Ivan Penović, Olja Lozica, Jelena Lopatić, Natalija Manojlović i Renata Carola Gatica) u svojih deset minuta pokušati odgovoriti što za njih znači prava komedija. Predstava nastaje kao reakcija na kritike iz medija kako riječkom teatru nedostaje upravo taj žanr. Najavljena je i koprodukcijska predstava 'rePublika u orkestru' prema komadu 'Hop, mi živimo!' Ernsta Tollera u režiji Gorana Sergeja Pristaša te 'Gospođa ministarka', kojom će nacionalna prvakinja Olivera Baljak proslaviti 40 godina umjetničkog rada u tom kazalištu. Sa zanimanjem se očekuje i 'Mali princ', koji će se realizirati u suradnji s Talijanskom dramom i Riječkim kazalištem mladih Kamov.
U središtu riječke sezone bit će predstava 'Vježbanje života – drugi put', a nastaje prema istoimenom romanu Nedjeljka Fabrija i režirat će je intendant Marin Blažević te dekanica zagrebačke Akademije dramske umjetnosti Franka Perković. Riječ je o drugom postavljanju tog Fabrijeva romana u Rijeci (prvo legendarno uprizorenje Georgija Para bilo je prije 30 godina), u kojem će uz Hrvatsku dramu sudjelovati Talijanska drama te Balet i Opera HNK Ivana pl. Zajca. Autor adaptacije Fabrijeva romana je Goran Ferčec, a premijera će biti 18. ožujka 2020.
Priprema se i mjuzikl 'Evita' o najvažnijoj argentinskoj ženi s Leonorom Surian u glavnoj ulozi, koji će režirati ravnateljica Hrvatske drame, Argentinka Renata Carola Gatica. U programu Opere izdvaja se premijera Wagnerove opere 'Tristan i Izolda' u režiji Anne Bogart i pod ravnanjem Villea Matvejeffa, s Maidom Hundeling i Christianom Juslinom u glavnim ulogama. Riječki Balet najavljuje projekt 'Odletjet ćemo oboje, ako kažem što se desilo' autora i režisera Janeza Janše, koji se radi u koprodukciji s Hrvatskom dramom i neprofitnim organizacijama Maska iz Ljubljane i Steirischer herbst festivala Graz.
Čudo u vulkanizerskoj radionici
U programu HNK Varaždin u fokusu su praizvedbe i autorski projekti domaćih autora. Sezona počinje 6. rujna komadom 'Iluzije' ruskog pisca Ivana Viripajeva u režiji Julije Klier i Dražena Krešića, a 12. listopada slijedi autorski projekt 'Kao voda' Ane Prolić i Romana Bogdana, koji se realizira u suradnji s Kazališnom družinom Pinkleci. Aida Bukvić režirat će Marulom nagrađenu crnohumornu komediju Davora Špišića 'Nebo od gume', u kojoj autor smješta upitno religijsko čudo u neprimjeren prostor vulkanizerske radionice. Ta Špišićeva drama obiluje nekorektnim političkim humorom, ali ipak ne prelazi granicu te uspijeva prikazati niz prepoznatljivih likova iz naše sredine. U siječnju je predviđena praizvedba također Marulom nagrađene drame 'Snijeg' Vedrane Vrhovnik, a režirat će je Ozren Prohić, dok će Ivan Penović u travnju raditi svoj autorski projekt 'Hrvatski bog masakra'.
Djeca recesije
Dubrovačko Kazalište Marina Držića pod vodstvom novog ravnatelja Paola Tišljarića najavljuje sedam premijera, a sezonu otvara 14. rujna 'Alkestidom' Lade Kaštelan, nastaloj prema Euripidovom predlošku, na kojoj radi iskusna međunarodna ekipa na čelu sa slovenskom redateljicom Livijom Pandur, nekoć stalnom suradnicom Tomaža Pandura. Od prosinca je na repertoaru 'mjuzikl za velike i male' 'Bajka o baki Mokoš' prema tekstu i u režiji Srđane Šimunović.
Predstavu 'Djeca recesije', nastalu u koprodukciji s Play Dramom iz Splita, a prema tekstu Dine Pešuta, jednog od najzanimljivijih pisaca mlađe generacije, režirat će Ivan Plazibat. Ivica Kunčević će postaviti miljenicu dubrovačke publike, Stullijevu 'Kate Kapuralicu', a Lea Fleger suvremeni tekst 'Drama o Mirjani i ovima oko nje' Ivora Martinića, koji je, premda izvođen u inozemstvu, nedovoljno poznat dubrovačkoj publici. Iz kazališta najavljuju i pravu plesnu poslasticu: predstavu 'Rita Klaus' u koprodukciji s Tanzhausom Zurich i Dancehouseom Melbourne, a čije suautorstvo potpisuje Dubrovkinja s berlinskom adresom Mila Pavičević.
Neobjavljeni roman Ivane Šojat
Osječki HNK u novoj sezoni najavljuje dramu 'Marija Stuart' Friedricha Schillera, o posljednjim danima Marije, kraljice Škotske te Molièreovu komediju 'Škola za žene'. Ponovno postavljaju i komad 'Trenk iliti divji baron' trojca Senker-Mujičić-Škrabe.
Vinkovčani u Gradskom kazalištu 'Joza Ivakić' pripremaju u studenom veliki projekt koji nastaje prema novom i još neobjavljenom romanu Ivane Šojat 'Štajga'. Kako 'Štajga' obuhvaća povijesni prikaz vinkovačke željezničke stanice kroz različite sudbine ljudi, tom praizvedbom ovo kazalište obilježava 140 godina rada vinkovačke željeznice i kolodvora, koji je simbol tog grada. Autorica romana potpisuje i dramatizaciju, a redatelj je Jasmin Novljaković.
Splitski HNK nije izašao s repertoarnim adutima.