"Cilj nam je ovom kandidaturom potaknuti javnu motivaciju kojom će najmlađa metropola u EU, nakon trauma izazvanih ratom, susreta s globalizacijom i dezindustrijalizacijom, promijeniti sadašnju društvenu letargiju i u razdoblju od pet godina, razbuditi vlastiti tradicionalni urbani entuzijazam i to buđenjem svih potencijala, kako u političkoj i kulturnoj eliti, tako i u najširem građanstvu", rekla je Kusin na konferenciji za novinare u Gradskoj upravi na predstavljanju kandidature Zagreba za EU prijestolnicu kulture 2020.

Napomenula je kako je Zagreb povijesno uvijek bio grad na rubu pa je i koncept Zagreba kao EU prijestolnice kulture vezan uz to, uz Zagreb kao središte na rubu. Zagreb je spoj Mediterana i Srednje Europe, mjesto susreta rimskog limesa i otomanskog carstva, Austrougarske monarhije, a danas je granični pojas EU, rekla je Kusin te dodala kako u projekt stoga žele uključiti i zagrebačku bližu i dalju okolicu, Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju, Karlovac, Sisak i Bjelovar, ali i gradove susjednih zemalja.

Kusin ističe da je od 1985. do danas titulu EU prijestolnice kulture nosilo 58 europskih gradova, a, prema odluci Europskog parlamenta, naslov za 2020. trebao bi dobiti po jedan grad iz Irske i Hrvatske. Uz Zagreb se, kaže, natječu još i Pula, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik, Osijek, Đakovo i Varaždin.

"Nismo suparnici i ostvarimo li zacrtane ciljeve, profitirat će cijela regija", dodala je Kusin.

Podršku projektu dala je i zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek, koja obnaša gradonačelničku dužnost, zadovoljna što je zagrebačka Gradska skupština apsolutnom većinom nedavno prihvatila prijedlog kandidature smatrajući da postoje dobri razlozi i velike šanse da Zagreb bude odabran. Najavila je i da će na slijedećoj skupštinskoj sjednici biti podastrta Strategija kulturnog razvitka Zagreba do 2022. te naglasila kako je kultura svuda bila generator gospodarskog razvitka pa je zagrebačka kandidatura ujedno i razvojni projekt.

"Želimo kod građana probuditi entuzijazam kakav je bio za vrijeme Univerzijade '87.", kazala je glavna ravnateljica EPK 2020 Sanja Cvjetko Jerković, koja zajedno s umjetničkim savjetnikom Airanom Bergom i umjetničkom ravnateljicom Sunčicom Ostojić, čini stručni tim projekta.

Naglasila je kako će nastojati objediniti niz projekata i strategija koje Zagreb ima, ali promicati i nove. "Želimo promišljati kulturu Zagreba, ne samo kroz prizmu umjetnosti, već kulturu kao komunikaciju, kao način ponašanja, kao gastronomiju, kao agrikulturu, kao kulturu odlaganja otpada i slično", naglasila je i izrazila nadu da će projekt Zagreba kao prijestolnice kulture biti i svojevrsni alat za usklađivanje proturječnosti i katalizator promjene u gradu.

"Potrebno je repozicionirati Zagreb i pokazati koliko su nam važni kultura i umjetnost", dodala je Ostojić, a Berg, koji je sudjelovao u projektu koji je Linzu donio tu titulu, dodao je da se prilika za kandidaturu ne smije propustiti pa bila to i priprema za 2030. godinu.

Novinari su se zanimali za konkretne projekte, a Vesna Kusin je odgovorila da su u tom okviru zasigurno i planirani projekti: Gredelj kao mogući klaster kreativnih industrija i nova scena HNK, Paromlin kao gradska knjižnica i Badel gdje se planira muzej filma i kinoteka.

"Postoje procesi koji traju, no važna je sinergija različitih političkih opcija", rekla je Kusin te dodala kako je, u ovom slučaju, riječ o projektu na 80 stranica, ali da nemaju zacrtane sve projekte jer u tom slučaju ne bi niti nudili široku suradnju. "S titulom ili bez nje, želimo da Grad Zagreb bude EU prijestolnicom kulture", naglasila je.

Odbacila je kritike da Zagreb kasni s kandidaturom. "Budite bez brige. Ne kasnimo", dodala je Kusin.

Suradnici na projektu su Sveučilište u Zagrebu i Društvo arhitekata Zagreba.

Poziv za podnošenje prijava za inicijativu Europska prijestolnica kulture za 2020. u Hrvatskoj objavilo je lani u lipnju Ministarstvo kulture, a rok za predaju prijava je 17. travnja ove godine.

Riječ je o jednoj od najprestižnijih i najcjenjenijih kulturnih inicijativa u Europi kojom se promiče njeno kulturno bogatstvo i raznolikost. Prilika je to da odabrani gradovi pokažu Europi i svijetu svoju kulturno-povijesnu baštinu i kulturni život grada te da povećaju kulturnu, socijalnu i gospodarsku vitalnost grada, ali i da izmijene perspektivu i način na koji ga svijet gleda.