Izložba nazvana Rembrandt: Grafike publici nudi na uvid čak 103 od ukupno 205 bakropisa, koliko ih je za života stvorio po mnogima najznačajniji slikar baroka. Već su je najavili mediji svih većih gradova istočne Europe, a otvorena je uz prisutnost mnogobrojnih posjetitelja.

Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović izložbu je opisao kao 'svojevrsnu retrospektivu Rembrandtova opusa' te nastavio da je riječ o radovima 'umjetnika koji je tehniku bakropisa doveo na najvišu razinu umjetničkog izraza te u nju uveo boju i ton'. Iako nije istaknuta njena točna vrijednost, Gašparović je izjavio da je riječ o višemilijunskom postavu, no da je po njemu 'izložba neprocjenjiva'.

U Muzeju za umjetnost i obrt bakropisi su postavljeni na samostojećestalke i zbog delikatnih materijala pričvršćeni samo s gornje stranete izloženi u polumraku. Radovi su podijeljeni u devet tematskih područjakoja su zaokupljala Rembrandta. 
Njegovi najraniji bakropisi pokazuju studije glave, odnosno portrete i autoportrete kasnije shvaćene kao istraživanje karaktera. Ranih 30-ih godina 17. stoljeća zaokupljaju ga biblijske teme i prizori te studije figura, da bi se 40-ih bavio prvenstveno prikazima krajolika.

Sukladno tome, postav izložbe podijeljen je u tematske cjeline pod nazivima: autoportreti, portreti, učenjaci, studije figura, Stari i Novi zavjet, profana historija, žanr prizori i pejzaži. Istaknuto mjesto u Rembrandtovu opusu svakako zauzimaju portreti i autoportreti. Sebe je promatrao od mladenačke dobi, pa sve do duboke starosti, a kako je u ranim autoportretima proučavao emocije i karakterna svojstva, često eksperimentira prikazujući se ljutito, iznenađeno, nasmiješeno…Jedan od najpoznatijih radova tog tematskog ciklusa je njegov 'Autoportret sa Saskijom' koji je među ostalim i najavljivao zagrebačku izložbu. Rad nastao spajanjem portreta i autoportreta prikazuje umjetnika i njegovu suprugu, a nastao je 1636. godine. Svoje bavljenje evanđeljima Rembrandt je okrunio 'Listom od sto guldena', dovršenim 1649, koji je postao jedna od najslavnijih grafičkih umjetnina uopće. Značajniji predstavnik učenjaka predstavlja list nazvan 'Faust', koji prikazuje mrtvačku glavu, globus i mistični znak okružen zrakama svjetla. Riječ je o jednome od najmističnijih radova čije je tumačenje uvijek bilo dvojbeno.

Najveću zagonetku predstavljala su slova u svjetlosnom znaku, te je, među ostalima, istraživač Hans Martin Rotermund u anagramu 'uočio staru kabalističku formulu', objasnila je Karin Leitner-Ruhe, kustosica zbirke grafika Stare galerije ZMJ u Grazu.

Izložbu prati i prošireni program u sklopu kojega će posebna pažnja bit posvećena tehnologiji grafike uz stručnu asistenciju profesora i studenata Akademije likovnih umjetnosti koji će svakoga četvrtka održavati radionice izrade takvih djela.

Interes za izložbu je i prije službenog otvorenja golem, te je subota, 13. prosinca, četvrti dan po otvorenju, već sada posve bukirana za grupe. Posjetiteljima će na raspolaganju stajati čak 22 vodiča, no zbog starosti izloženih primjeraka, broj posjetitelja koji istovremeno mogu razgledati izložbu je ograničen kako bi se održali odgovarajući mikroklimatski uvjeti.
Jedinstveno gostovanje Rembrandtovih bakropisa rezultat je suradnje Muzeja za umjetnost i obrt i Stare galerije Zemaljskog muzeja Joanneum iz Graza, a publika će je moći razgledati do 15. veljače 2009. godine. Po završetku zagrebačkog 'izleta', bakropisi će se naredne dvije godine odmarati od očiju javnosti.