Hoće li Ukrajina postati nova Bjelorusija, pitaju se ovih dana europski novinski komentatori. Već dva desetljeća je politička situacija u ovoj velikoj istočnoeuropskoj državi napeta i komplicirana, a odnedavno je postala još gora, nakon sumnjivog suđenja bivšoj premijerki Juliji Timošenko, koje mnogi smatraju čistom osvetom vladajućih protivnika. Iz takve Ukrajine, uzdrmane, ali i izdržljive zemlje, s velikom književnom tradicijom, u Zagreb dolazi Jurij Andruhovič, vodeći suvremeni ukrajinski pisac, pjesnik i esejist. S obzirom na to da se ovaj autor ne ustručava ni politički izjašnjavati kad je to potrebno, bit će zanimljivo čuti njegov komentar na aktualne ukrajinske peripetije.

Andruhovič je rođen 1960. godine, studirao je novinarstvo, a prvo se potkraj osamdesetih godina prošlog stoljeća afirmirao kao pjesnik. Početkom devedesetih počeo je objavljivati i romane, poput 'Rekreacije' (1992) i 'Moskoviade' (1993), koji su odmah bili prevedeni i na ruski i na poljski, a proglašen je i suvremenim klasikom ukrajinske književnosti. Vrijedi spomenuti i knjigu eseja 'Moja Europa', koju je Jurij Andruhovič 2000. godine objavio zajedno s poljskim piscem Andrzejem Stasiukom, i čiji je prijevod Fraktura već objavila. Od 2003. Andruhovič objavljuje za ugledni njemački Suhrkamp.

Roman 'Dvanaest prstena' iz 2005. nagrađen je leipziškom književnom nagradom za europsko razumijevanje, uz objašnjenje da umjetničkom mješavinom mita i magije pripovijeda o 'prestrojavanju jednoga društva u tranziciji i time usmjerava pogled Europljana na zaboravljeno središte kontinenta'. Kako kažu u Frakturi, glavni junak 'Dvanaest prstena' austrijski je fotograf galicijskoga porijekla koji redovito odlazi u Ukrajinu, zemlju svojih predaka, gdje snima fascinantne reportaže. On je svjedok kaosa u vremenu brutalne komercijalizacije i povratka nacionalizma, ali i tipični zapadnjak koji želi malo avanture, a Ukrajina se čini idealnom zemljom bez velikog rizika. 'Dvanaest prstena' na hrvatski je preveo Damir Pešorda.