U želji da iskoriste mogućnost nižeg PDV-a, koje im je omogućio novi zakon, novinski nakladnici sada redom oživljavaju zamrli projekt redakcijskih statuta. Zakon o medijima na snazi je već godinama i obavezuje ih na usvajanje statuta kojim se 'utvrđuju odnosi između nakladnika, glavnog urednika i novinara te njihova međusobna prava i obveze'. Većina medija oglušila se na zakon i nije do sada imala nikakav statut, a niti jedan nije imao odredbu o obvezujućem mišljenju novinara pri imenovanju glavnog urednika - što su sada ispregovarali novinari Jutarnjeg lista, dnevnika u vlasništvu njemačkog izdavača WAZ-a i Nina Pavića.

U medijskim krugovima poznato je da se u ovom trenutku pregovori oko statuta vode u svim redakcijama velikih hrvatskih dnevnih novina, koji bi uskoro trebali biti dovršeni. Zakon novinarima omogućuje izjašnjavanje o kandidatima za glavnog urednika medija, ne precizirajući radi li se o obvezujućem ili samo savjetodavnom mišljenju. To se, naime, treba regulirati statutima.

Osim što će im glas u odabiru glavnog urednika biti presudan, novinari Jutarnjeg sada imaju pravo - ako prikupe trećinu glasova redakcije - predložiti opoziv glavnog urednika, pod uvjetom da 'krši pravila profesije ili ljudska prava novinara, ili loše organizira posao'.

'Nakon što je devet godina ignoriran Zakon o medijima koji propisuje redakcijski statut kao obavezu, napokon smo dobili statut. Pregovarali smo u vrlo kratkim i stresnim rokovima, jer je statut nužan za niži PDV. Sudjelovala sam u pregovorima kao predstavnica novinara, u redakcijskom timu su bili kolege Vlado Vurušić i Ivan Herceg, a sa strane uprave je bio pregovarački tim od troje ljudi', prepričava Slavica Lukić, novinarka Jutarnjeg lista.

Statut je regulirao niz važnih stvari, a Lukić kao ključno ističe obvezujuće mišljenje u postupku imenovanja i razrješenja glavnog urednika. 'To je važan iskorak, koji unosi novu vrstu motivacije i odgovornosti novinara i redakcije. Urednika ova odredba vraća gdje mu je i mjesto – u redakciju, i on postaje odgovorniji prema novinarima. Mislim da je to najveće postignuće, iako ima odredbi za koje bih bila sretnija da su drugačije, ali pregovori su uvijek kompromis između želja i mogućnosti. Praksa će pokazati koje će dijelove trebati doraditi', kazala je.

Iako je svjesna da se svaki zakon ili statut može izigravati, smatra da je Jutarnji list ovime dobio 'snažan instrument, a u kojoj mjeri će on zaživjeti ovisi i o tome koliko će novinari biti spremni konzumirati prava zajamčena statutom'. Apsurdnim joj se čini što su novinari privatnog medija uspjeli izboriti obvezujuće mišljenje pri izboru glavnog urednika, što nemaju ni HRT ni Hina. 'Ovo je svakako poticaj kolegama u javnim medijima da se izbore za isto, nedopustivo je da zadrže samo savjetodavno mišljenje, jer se u slučaju HRT-a pokazalo da ga uprava uporno ne uvažava', kazala je Lukić.

Usvajanje redakcijskog statuta prokomentirao nam je i Tomislav Wruss, direktor medija EPH.

'Za nas je statut zapravo simbolička gesta kroz koju želimo pokazati da smo svi stakeholderi u poslu koji nas uzbuđuje i daje nam profesionalno zadovoljstvo. Mi smo kolektiv sa zajedničkim interesima i radimo na način koji može pridonijeti kvaliteti i zadovoljstvu čitatelja. Statut pokazuje da svi koji su uključeni u poslovni proces participiraju, da su svi bitni i da se svi uvažavaju.'

Lukić objašnjava da donošenje statuta nije imalo za cilj ograničiti vlasnička prava nego uvesti demokratsku praksu. 'Kroz sniženu stopu PDV-a od pet i deset posto zakonodavac je poslao jasnu poruku da mediji imaju iznimno važnu društvenu ulogu, a time i poruku medijskim vlasnicima da moraju biti posebno osjetljivi prema pravima onih koji su ključni nositelji te uloge te – novinarima. Niz zapadnoeuropskih medija, kao što su francuski Le Monde ili austrijska Styrija, ima praksu izjašnjavanja novinara o imenovanju glavnog urednika, na što smo se i pozivali u pregovorima. Tamo je to pitanje demokratske medijske kulture, koje je u nekim zemljama provedeno kroz statute', kazala je.