'Svi bitni fenomeni s kojima se danas susrećemo su transnacionalni, ne posjeduju nacionalne granice i zato je zajednička transnacionalna politika nužna i samo ona može oblikovati fenomene sadašnjice', ocijenio je Menasse, čija je knjiga 'Europski vjesnik – bijes građana i mir Europe' upravo objavljena u hrvatskom prijevodu Nataše Medved i izdanju Edicije Božičević

Knjiga sadrži autorova promišljanja nastala kao rezultat duljeg boravka u Bruxellesu, kao i analize aktualnih europskih kriza.

Menasse piše o 'iznenađenjima' koja su ga dočekala u središtu EU-a, a jedno od njih je to što mu se Europska komisija protivno uvriježenoj bojazni skeptika i pesimista predstavila kao 'otvorena i transparentna' institucija 'vitkog, štedljivog i jeftinog' činovničkog aparata.

Na odlazak u Bruxelles odlučio se jer je želio vidjeti iz prve ruke kako funkcionira birokratski aparat najvažnije političke organizacije na europskom kontinentu, kazao je autor na tribini održanoj u dvorani Teatra &TD.

Ocijenio je kako birokracija po sebi nije nužno loša. Unatoč greškama koje postoje unutar birokracije EU-a, 'što sam više ondje učio i naučio, to me više oduševljavalo biti Europljaninom', poručio je.

I filozof, pisac i aktivist Horvat ocijenio je da je transnacionalni karakter EU-a u suštini dobar, no problem je u tome što granice unatoč slobodnom protoku robe i kapitala i dalje postoje.

'Granice više ne postoje za krupni kapital, ali za obične ljude one i dalje postoje', kazao je.

Jedan od povoda za razgovor je i Horvatova posljednja knjiga, napisana u koautorstvu sa slovenskim filozofom Slavojem Žižekom 'Što Europa želi?', koju je objavio nakladnik Algoritam, a u kojoj zaključuju kako se umjesto mirovnog projekta EU sve više pretvara u neprekidnu ratnu zonu te se zalažu za drugačiju 'ideju Europe'.

Dok Horvat problem Unije u prvome redu vidi u njezinoj trenutačnoj ekonomskoj i financijskoj politici, koja po njemu dovodi do toga da se EU više ne može oduprijeti velikim korporacijama i krupnom kapitalu, Menasse smatra da je EU zapravo najveći neprijatelj korporacijama.

'EU je spas od kriminalnih malverzacija koje se poslije imputiraju upravo EU, a Unija nam je jedina šansa da se zaštitimo od ugroze u odnosu na cinizam velikog multinacionalnog kapitala', istaknuo je, poručivši da, suočena s problemom krupnog kapitala, 'nacionalna država nema šanse'.

Njihova filozofska anamneza trenutnog stanja, prednosti i mana EU-a te zanimljiva rasprava o njezinoj budućnosti pod nazivom 'EU kao kratka ili duga priča – uvod, zaplet i mogućnosti raspleta' u sklopu programa 13. Festivala europske kratke priče (FEKP) okupila je velik broj zainteresiranih slušatelja.

Nakon tribine upriličeno je noćno čitanje 'Priča sa svih strana svijeta'