Za sve one koji od književnosti traže iskustvo života, nakladnička kuća Fraktura ima brojna zanimljiva književna djela
v
vezane vijesti
Kad muškarac zlostavlja ženu, žena potraži pomoć u sigurnoj kući. Kad žena, nakon godina zlostavljanja, ubije muškarca, za nju više nema sigurne kuće, čak ni one koja bi je zaštitila od nje same. Novi roman Marine Vujčić moćna je i potresna priča o Ladi Lončar, ženi i majci koja, nakon što ubije supruga, mora preživjeti u društvu koje poznaje samo jedan scenarij: da muškarac ubije ženu.
U svijetu u kojemu se istovremeno rasplamsavaju rodno uvjetovano nasilje i borba protiv njega Sigurna kuća najvažnija je knjiga koju možeš pročitati ove godine.
Kad svijet gori, gdje ćeš pronaći sklonište? I što ako je plamen zahvatio i tvoj dom?
Najčitanija knjiga u Italiji 2022., roman Tasmanija talijanskog hit-autora Paola Giordana vodi te kroz vatru suvremenog svijeta, globalnih kriza i otuđenosti, u bolje sutra. Tasmaniju nazivaju rajskim otočjem zbog raskošne prirode, čistog zraka i pitke kišnice koja se flašira i prodaje. U romanu Paola Giordana Tasmanija je mnogo više – mjesto spasa za čovječanstvo i novi početak za glavne junake, iznurene intimnim krizama.
Kad svijet gori, tu ćeš pronađi sklonište – čitaj Tasmaniju.
Roman je s talijanskoga prevela Dragana Vulić Budanko.
Đurđica Orepić, Ironwoman: moja priča
"'Žene mogu voziti avione, voditi države, roditi djecu, biti bake, a bogami mogu i završiti Ironman na Havajima', kaže Đurđica zvana Đu, istarska triatlonska vještica, koja za jedno prosječno radno vrijeme zaposlene žene i majke prepliva četiri kilometra mora, zatim biciklom odveze stotinu osamdeset kilometara ceste i na koncu pretrči puna četrdeset dva kilometra klasičnog maratona: ukupno dvjesto dvadeset šest kilometara ili, ako vam je tako lakše, točnu razdaljinu od Zagreba do Svetog Roka, koju i ozbiljni muški vozači u klimatiziranom automobilu uz Narodni radio moraju presjeći barem kavom u Janjči, a najkasnije – iscrpljeni pred samim ciljem – gulašom kod Macole."
Ovako novinar i pisac Boris Dežulović piše o nadahnjujućoj priči jedne od najboljih svjetskih triatlonki Đurđice Orepić. Ako se pitaš ostvaruju li se snovi, zaviri u knjigu Ironwoman: moja priča.
Astrobiolog Theo Byrne ima dvije velike ljubavi, i treću bez koje je ostao. Jedna je svemir, u kojem traga za životom na planetima udaljenim desetke svjetlosnih godina, a druga njegov sin Robin, sasvim poseban dječak kojeg Theo odgaja sam nakon smrti supruge, ljubavi koju je izgubio. Devetogodišnji Robin ne da se uklopiti, čak mu ni dijagnozu nije lako postaviti – Aspergerov sindrom, ADHD ili nešto treće. Otac odbija da ga se liječi psihoaktivnim lijekovima, pa pronalazi eksperimentalnu emocionalnu terapiju. Rezultati su zapanjujući. Sve dok se država i politika financiranja znanstvenih projekata ne upletu...
Odivljenje, novi roman Richarda Powersa, dobitnika Pulitzerove nagrade za veličanstveno djelo Iznad svega, u prijevodu Lare Hölbling Matković, priča je o neizmjernoj ljubavi oca i sina te o otkrivanju svijeta djetinjim očima. Upoznaj život izbliza u čarobnom Odivljenju.
Roman je s engleskoga prevela Lara Hölbling Matković.
Zoran Žmirić, Pacijent iz sobe 19
Veteranu Vanji Kovačeviću sudbonosan je broj 19. Na devetnaesti rođendan kao vojnik JNA ubio je 19 ljudi, a na trideset osmi, 19 godina poslije, na šokantan način odao je počast svojim žrtvama. Što mu je prolazilo glavom dok se borio? Gdje je sada? I je li išta ostalo od mladića koji je obožavao rock-koncerte i bend Sisters of Mercy? Vanja Kovačević, pacijent iz sobe 19, gleda te u oči i pripovijeda priču o generaciji koje je mogla biti tvoja, o ljudima koji su trebali završiti fakultete, zaljubiti se i živjeti, ali su, logikom rata, završili na ratištima i u psihijatrijskim bolnicama.
Romanom koji je zaslužio usporedbe s klasicima Zbogom, oružje Ernesta Hemingwaya i Apokalipsa danas Francisa Forda Coppole Fraktura predstavlja novu biblioteku Bookman, među čijim će se naslovima naći najznačajnija djela suvremene svjetske i domaće književnosti.
Vincenzo Latronico, Savršenstva
Kada Tom i Anna, strasno zaljubljeni milenijalci, shvate da ih rodni grad sputava, odluče se odseliti u mitski Berlin. U velegradu koji nikad ne spava uživaju u seks-partijima, koncertima, drogama i izlascima. Život bez društvenih mreža ne mogu ni zamisliti. Kada 2016. započne izbjeglička kriza, mobiliziraju se kako bi pomogli – volontiraju gotovo svakodnevno, ali uskoro postaju svjesni da je njihova uloga neznatna… Hoće li ih ta spoznaja udaljiti? Žele li siguran obiteljski život kakav imaju njihovi prijatelji? I je li moguće spasiti ljubavni odnos u vremenu kada je lajk bitniji nego emocija?
Roman je s talijanskoga prevela Antonija Radić.
Pedro Lemebel, Moj nježni toreadore
Pedro Lemebel jedan je od najvažnijih queer pisaca Latinske Amerike, ikona njezine umjetničko-performerske, književne i popularne scene. Lemebelovo najvažnije i najpoznatije literarno djelo roman je Moj nježni toreadore, koji je 2020. ekranizirao Rodrigo Sepulvede, a s kojim se Lemebel upisao u homoseksualnu povijest čileanske književne tradicije. Na hrvatskom je napokon dostupan zahvaljujući nakladničkoj kući Bodoni i prevoditelju Borisu Dumančiću.
Roman je sa španjolskoga preveo Boris Dumančić.
Florian Illies, Ljubav u doba mržnje
'Ljubav u doba mržnje nalikuje na zbirku tračeva, ali sočnih, neodoljivih tračeva koji svjedoče o snazi ljudske seksualnosti, o toksičnoj muževnosti i hrabrosti ženstva, o ljubavnim lažima, o nježnosti ljubavi, ali i njezinoj surovosti... U vremenskom okviru koji omeđuju Velika depresija i početak Drugog svjetskog rata, ljudi su se slobodno i strastveno voljeli, patili i čeznuli. Bilo bi uzaludno nabrojiti sve velike pisce, slikare, umjetnike i ponekog političara čiji ljubavni i seksualni život Florian Illies opisuje u Ljubavi u doba mržnje. Priča je to o ljudima čiji su stvaralački porivi uspijevali svladati vlastite slabosti, alkohol, drogu, seksualni očaj i, usprkos zastrašujućim okolnostima, ostavili djela bez kojih su nezamislive naša kultura i civilizacija.' Urednik knjige Vuk Perišić živo opisuje duh epohe koji prati stranice. Knjigu je s njemačkoga preveo Goran Schmidt.
Korana Svilar, Soba za djevojčice
Ugledna gimnazijska profesorica njemačkog jezika Nikolina Motika primila je svoju bivšu učenicu Evu Lanč na stan. Uskoro će nova godina, a njezin poklon bit će beba. Život joj se preokrenuo i, umjesto da studira, sada je ovdje s razrednicom, koja ju je jedina razumjela, koja je štiti. No što ta profa ima od toga, zašto pomaže njoj, koja je sve zasrala, koja je odlučila roditi u inat svojoj mami i cijelom svijetu? Korana Svilar, i sama gimnazijska profesorica, pokazuje lice i naličje današnje generacije mladih, njihovu hrabrost i strahove iza pametnih telefona, ali i jezivu ustrajnost žene koja nije majka. Što se krije iza vrata sobe za djevojčice?
Kåra i Unni dvije su žene povezane jednom obitelji koje se nikada nisu upoznale. Obje je društvo iznevjerilo, ali one su bile spremne ubiti kako bi preživjele. U kolibi usred šume Kåra, udovica u pedesetima, planira sprovod za svekra. Progone je sjećanja. Brak je za nju bio poput zatvora, a obitelj u koju se udala oduvijek joj je zagonetka. Ni oni ne slute njezine mračne tajne... Sedamdeset godina prije, početkom dvadesetog stoljeća, snalažljiva i odvažna Unni osuđena je jer je pomagala ženama da pobace. S ljubavnikom i sinom bježi iz Norveške u Švedsku, gdje pronalaze dom u trošnoj kolibi. Hoće li preživjeti? Kako će se ispreplesti sudbine Kåre i Unni? I može li ljubav dostajati? Roman je sa švedskog prevela Lana Momirski.
