Ovaj vikend zatvaraju se 'Šezdesete u Hrvatskoj', velika izložba zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt na kojoj je kroz više od tisuću eksponata predstavljeno to 'turbulentno i blistavo razdoblje novije hrvatske povijesti'. S ravnateljem MUO Miroslavom Gašparovićem razgovarali smo o dojmovima, posjećenosti i utjecaju izložbe otvorene u travnju, koja se može pogledati još samo do nedjelje do 19 sati
'Šezdesete u Hrvatskoj - Mit i stvarnost' dio su programa Dana otvorenog trga 30. rujna, kad se izložba za 20 kuna može pogledati do 19 sati. Dan ranije, 29. rujna, bit će otvorena do ponoći.
'Očekujemo da će završni vikend privući još mnogo posjetitelja kojih je u posljednja četiri mjeseca bilo oko 40 tisuća. To se odnosi na samu izložbu, ali i na njen bogat popratni program, na brojna stručna vodstva, radionice, glazbene slušaonice, retrospektive filmova, okrugle stolove i predavanja... Vjerujem da će nakon 30. rujna brojka biti oko 50 tisuća, što je vrlo respektabilno i izuzetno smo zadovoljni uspjehom u smislu posjećenosti svih zbivanja vezanih za 'Šezdesete'', kaže ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović. Školskih posjeta moglo je, priznaje, biti i više, ali to je 'širi problem manjka vannastavnih kulturnih sadržaja za mlade'.
Sveukupno je dosad prodano oko 30 tisuća ulaznica za 'Šezdesete', a interes je osobito pojačan posljednjih nekoliko dana, kaže Gašparović.
'Zadnjih dana imamo i po 500-ak posjetitelja dnevno. Najviše smo posjeta, naravno, imali na samom početku, kad je izložba tek otvorena krajem travnja, ali zapravo su nam ljudi cijelo vrijeme dolazili. Čak smo zadovoljni i posjećenošću u ljetnim mjesecima kad je grad dosta prazan. Tada su pretežno izložbu dolazili vidjeti stranci. Zabilježili smo mnoge posjete iz zemalja regije, osobito iz Slovenije', kaže Gašparović i dodaje kako su na izložbu dolazili i mnogi stručnjaci, najviše iz Austrije i Italije.
'To je također veoma bitan aspekt ove izložbe. Njome je Hrvatska napokon dobila respektabilno istraživanje ovoga razdoblja svoje povijesti, ključnog doba kad se zemlja emancipirala ne samo ekonomski nego i kao snažna kulturna sredina', kaže Gašparović.
Na izložbi, višegodišnjem projektu, radilo je oko 200 ljudi, a u MUO je u 12 dvorana organizirana u 18 tematskih dionica. Društveno-politički kontekst i razvoj konzumerističkog društva obradio je Ante Batović, a kulturu svakodnevice potrošačkog društva Igor Duda. Zvonko Maković, ujedno i autor koncepta, obradio je likovnu umjetnost tog vremena, Maroje Mrduljaš arhitekturu, a Koraljka Vlajo dizajn. Grafičkim dizajnom pozabavila se Lovorka Magaš Bilandžić, a eksperimentima na području autorske keramike Marina Bagarić.
Dunja Nekić obradila je fotografiju, Krešimir Nemec književnost, Ana Lederer kazalište, Seadeta Midžić Muzički biennale Zagreb, a Maja Đurinović plesnu scenu. Zlatno doba filma u Hrvatskoj predstavio je Tomislav Šakić, glazbu Hrvoje Horvat, a modu Katarina Nina Simončić. Modnu fotografiju obradila je Marija Tonković, novinsku scenu Inoslav Bešker, a radio i televiziju Nada Zgrabljić Rotar.
vezane vijesti
'Neki od naših autora sudjelovali su i u pripremi famozne izložbe arhitekture Jugoslavije u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti 'Prema betonskoj / konkretnoj utopiji', što je sve dio revalorizacije ovog užasno važnog razdoblja. U MUO smo ga htjeli što bolje približiti jer im je utjecaj svakidašnji i sveprisutan. Glazba, recimo, koju današnji mladi slušaju, proizvod je toga vremena. Dakako, kako nikad nije bilo sve samo divno i krasno, pokazali smo i one problematične aspekte šezdesetih i sve u svemu mislim da hrvatska i zagrebačka kulturna sredina mogu biti ponosne na odjek koji je izložba ostvarila među stručnom i širom publikom te na domaćoj i međunarodnoj sceni', zaključuje Gašparović.
