Unatoč kiši, predstavljanje romana Sibile Petlevski 'Stanje sumraka' - završnog dijela nagrađivane trilogije 'Tabu' - okupilo je brojnu publiku, s mnogo poznatih imena zagrebačke kulturne scene, od Vitomire Lončar preko Nadežde Čačinović do Predraga Matvejevića. Malotko u suvremenoj hrvatskoj književnosti izaziva toliko poštovanja kod najrazličitijih ljudi kao Petlevski, kompleksna autorica građanskog miljea koja nema dlake na jeziku ni iluzija o zagrebačkoj sredini, kojoj neupitno pripada.

Petlevski je u trilogiji 'Tabu' obrađivala život psihoanalitičara Viktora Tauska, Freudova učenika koji je u Zagrebu u međuvremenu zaboravljen. Urednik Seid Serdarević istaknuo je da se u temelju ova tri romana nalazi mnogo istraživanja i građe o Tauskovom životu, a da se Petlevski izdvaja i po tome što tematizira i Prvi svjetski rat, koji je u hrvatskoj književnosti prilično zanemaren od 'Hrvatskog boga Marsa' Miroslava Krleže.

Književna kritičarka Jadranka Pintarić rekla je kako je 'u romanima završio samo vrh sante leda' građe koju je o Tausku i njegovu vremenu sakupila Petlevski te da je riječ o 'prikazu cijele epohe kroz život jedne osobe' - prvi dio Tauskov je smrtopis, drugi biografija, a treći simulacija. U 'Stanju sumraka' Petlevski, prateći sada likove koji su u prvoj knjizi trilogije bili sporedni, postavlja pitanja o tome 'koliko su naše misli doista naše i autentične' i 'želimo li biti vojska sretnih ljudi kojima je ispran mozak', kako je objašnjavala Pintarić, naročito hvaleći bogatstvo raznolikosti likova i tema trilogije 'Tabu'. U pitanju je trilogija čija je osnovna poruka da čovjek treba biti originalan i samosvojan, a što se 'Stanja sumraka' tiče, Jadranka Pintarić smatra da je to 'velika umjetnost'.

Profesor s Filozofskog fakulteta Tomislav Brlek upozorio je na aktualnost 'Stanja sumraka', jer je to 'roman koji govori najviše o situaciji čitatelja'. Pregnantan je i 'međudnos triju romana u trilogiji' pa se Petlevski pokazala kao 'izvanredno ambiciozna spisateljica, odvojena od suvremene produkcije Hrvatske' i po tome što se u 'Tabuu' 'pita i sama što je roman'. Brlek je zaključio kako 'nema kulture koja je bez tabua, jer ih ona sama stvara te da je književnost uvijek prostor za njihovo propitivanje'.

Sibila Petlevski izjavila je kako su 'mnoge dileme Viktora Tauska' - čovjeka koji je živio početkom 20. stoljeća - 'iste kao i naše današnje', a 'Stanje sumraka' iz naslova završnog romana trilogije opis je situacije u kojoj se nalazimo. 'Živimo u vremenu u kojem se ne zna čitati Ustav, nalazimo se u Trećem svjetskom ratu bez oružja, pristali smo na laži i lažne demokratske mehanizme, a u medijima si svatko uzima pravo istupanja za mlaćenje prazne slame', oštro je dijagnosticirala Petlevski naše boljke dodavši kako osoba poput Tauska u Zagrebu ne bi trebala biti zaboravljena. 'No mi smo vampirska sredina koja zaboravlja ljude koji su za nju nešto učinili', rekla je Petlevski.

'Stanje sumraka' tako je završni roman trilogije započete prije četiri godine 'Vremenom laži', za koji je Petlevski nagrađena s nagradom tportala za roman godine, i 'Bilo nam je tako lijepo'. Po riječima autorice, u prvom je dijelu Tausk bio skoro pa sporedni lik u svojoj biografiji, drugi je bio klasičan prikaz njegova života, a treći je roman hommage njegovu utjecaju na ljude. Zahvaljujući Sibili Petlevski koja je Viktora Tauska spasila od kolektivnog zaborava, njegov utjecaj će se kroz trilogiju 'Tabu' nastaviti s obzirom na to da je riječ o vrhunskom štivu koje nudi mesa za više čitanja i prepoznavanja naše situacije u tragedijama prošlosti.