Kako bi napuštenim objektima i oronulim zidovima udahnuli novi život, oživjeli zaboravljene objekte i umjetnost učinili sasvim dostupnom i približili je svima, pa čak i onima koji nemaju naviku obilaska muzeja, domaći umjetnici sve češće djeluju na ulicama.

Posljednjih godina svjedočimo brojnim zanimljivim uličnim umjetničkim akcijama od kojih su neke, poput Muzeja ulične umjetnosti, već postigle međunarodnu slavu, a neke na to tek čekaju. Izdvajamo one najzanimljivije.

Prije nekoliko dana umjetnost se doselila na klupe najmlađeg zagrebačkog kvarta Novog Jelkovca.

Prva trajna umjetnička intervencija u tom kvartu nastala je u sklopu projekta Ars Publicae, a njezini idejni inicijatori i provoditelji su Saša Šimpraga i Aleksandar Hut Kono.

Tijekom performativne šetnje na temu izmišljene povijesti Novog Jelkovca, predstavljeni su izmišljeni citati slavnih osoba ovjekovječeni na pločicama s nimalo poznatim riječima itekako poznatih imena poput Sun Tzua, Fedora Kritovca, Freddieja Mercuryja, Imre Kertesza i Sulejmana Veličanstvenog.

Kao jedan od ciljeva akcije Aleksandar Hut Kono naveo je da je fiktivni citat, kao svojevrsni oblik mikroknjiževnosti, idealan za izlaganje u javnom prostoru te da može služiti kao poticaj na književno stvaranje čak i onima koji nikada prije nisu zapisivali svoje misli.

Projekt Ars Publicae, pokrenut 2010., bavi se pitanjima umjetničkog sadržaja u javnom prostoru. Ove godine u sklopu programa Novi kvartovi tematizira nove zagrebačke kvartove, s posebnim naglaskom na Novi Jelkovec i Vrbane III, gdje će bit izvedene brojne intervencije.

Tako će se, među ostalim, ispred knjižnice u Novom Jelkovcu održati Ceremonija sadnje stabla sekvoje u čast Johna Cagea.

'Sadnjom sekvoje u čast poznatog glazbenika nadograđuje se muzikološka matrica naselja, oplemenjuje javni prostor i odaje počast tom velikom umjetniku', istakli su inicijatori ideje.

Kada govorimo o umjetnosti u javnom prostoru, nezaobilazno je pritom spomenuti projekt Muzej ulične umjetnosti koji iza sebe već ima četiri uspješne godine.

Sve je počelo 2010., kada je opisan kao muzej bez radnog vremena i kustosa, fiksnog prostora i pompoznog otvaranja, s ciljem da i Zagreb dobije ono nešto što imaju Berlin, London ili Pariz, kazala je na samom njegovu početku voditeljica projekta Iva Vukšić.

Prvi projekt Muzeja ulične umjetnosti bilo je oslikavanje zida uzduž stare Branimirove ulice, a uslijedili su transformacija Dugava, facelifting Sigeta i na kraju, lani, okupacija stare bolnice u Vlaškoj koja je, nakon što je godinama stajala napuštena bez ikakvog plana o njezinoj budućnosti, zajedničkim snagama uličnih umjetnika revitalizirana.

Uljepšavanju i obnovi naselja te njegovanju i stvaranju novog vizualnog identiteta kvarta, posvećeni su i sudionici projekta Volim Pešču. Akcijama u zagrebačkoj Peščenici sve od 2010. mijenjanju izgled tog kvarta. Posljednjih dana na Kulturnom centru Peščenica osvanuo je tako novi mural Međuške čiji su autori ulični umjetnici poznati pod nadimcima Lonac i Svenkie.

Jedan od najoriginalnijih domaćih projekata, projekt je upečatljiva imena Pimp my pump.

Na svojim Facebook stranicama opisan kao besmislen umjetnički projekt nastao je 2011. s ciljem da se sačuvaju pumpe, poznate i kao franceki, a ljudi potaknu da ih čuvaju, ali i da gledaju oko sebe i cijene svoj grad, ostavštinu i kulturu starog Zagreba.

'Novo nije uvijek bolje, a stare stvari uvijek možemo obnoviti i vratiti u upotrebu, osvježiti prostor i dati mu dušu, jer naš grad je ima… I velika je', ističu iz kolektiva Pimp my pump.

'Do sada smo oslikali nekih 50 franceka, dosta kvartova gdje bi ih moglo biti još nismo prošli, no to nam je sljedeće u planu', rekao nam je Boris Bare iz kolektiva.

Bare je objasnio i da kada 'francekima' daju novi lik, nastoje temu rada povezati s kvartom i trude se da pumpa i okolica odgovaraju skici.

Malnar na Peščenici
Tako je Warholova slavna juha od rajčice osvanula na placu u Kustošiji, predsjednik republike Peščenice Željko Malnar, ovjekovječen je u svom voljenom kvartu, a mini Cibonin toranj niknuo je na Trešnjevačkom placu. Danas je svaki novi francek redovito popraćen vijestima u medijima, a ista sudbina bez dileme čeka i one kojima će se tek promijeniti lik.

U sklopu jednog od najmlađih projekata, ZooGenArt, prenamijenjena je proizvodna lokacija tvrtke Genera u Kalinovici pokraj Sv. Nedelje.
Poslovni prostor pretvoren je u svojevrsni ulični muzej. Kao umjetnički mediji umjetnicima su poslužile neiskorištene zgrade, razni željezni materijali i betonske konstrukcije. Kako se spomenuta tvrtka, između ostalog bavi i proizvodnjom lijekova za životinje, upravo su one dominirajuća tema radova. Grafite na tvorničkim zidovima napravio je poznati grafiter Lunar - Slaven Kosanović, a kipovi životinja zajedničko su djelo kiparice Ane Kovačić i mladih umjetnika Romana Pokosa, Marije Koruge, Sretnog Bora (Mario Kolarić), Lunara i Petre Drožđan Kranjčec.