Podsjetivši na bogatu prošlost Muzeja, ravnatelj MUO Miroslav Gašparović najavio je i planove za budućnost, kojima bi se trebao riješiti problem manjka prostora za depoe ili prijeko potrebne radionice za papir.

Fundus ima više od sto tisuća predmeta, a svaka od dvadeset zbirki je svojim brojem i kvalitetom zapravo jedan veliki muzej, rekao je Gašparović, dodavši kako je to enormno bogatstvo njihov temeljni posao, ali i problem jer se bore s prostorom. Po njegovim riječima, unatoč svim uspjesima, angažmanu, radu i entuzijazmu djelatnika Muzeja manjak mjesta i kadrova moglo bi rezultirati stagnacijom, a rješenje vidi u dva moguća smjera.

Jedan bi bio obnova, sanacija i organizacija prostora uz nadogradnju velikog centralnog depoa, što bi bilo rješenje za razdoblje od desetak godina, a drugi, ambiciozniji projekt bio bi širenje na cijelu palaču, uključivši Školu za primijenjenu umjetnost.

Gašparović je podsjetio kako je u proteklih desetak godina u Muzeju bilo više od 200 izložbi, osim u Zagrebu i u dvadesetak europskih država i diljem Hrvatske. Prosječni godišnji posjet Muzeju je više od sto tisuća, što je za hrvatske i zagrebačke muzeje respektabilan broj, istaknuo je.

Emanuela d'Alessandro, talijanska veleposlanica u Hrvatskoj na svečanosti je Gašparoviću uručila odličje viteza reda talijanske zvijezde, koju talijanski predsjednik dodjeljuje pojedincima zaslužnima za promicanje odnosa i prijateljstva s Italijom. Od prvih koraka svoje iznimne karijere Gašparović je prijateljski gledao prema Italiji i doprinijeo novom zamahu već odličnih odnosa, naglasila je.

Pomoćnica ministrice kulture Vesna Jurić Bulatović rekla je kako se MUO iznimno kompleksnim izložbenim projektima, interdisciplinarnošću i međunarodnom suradnjom uvijek znao prilagoditi posjetiteljima, a rezultati su vidljivi i šire od Zagreba.

Sandra Švaljek, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika koja obnaša njegovu dužnost, ustvrdila je kako je obljetnička svečanost prilika da zahvalimo precima koji su omogućili da imamo tako duboke i čvrste korijene i izgrađen europski identitet. Možemo biti ponosni kao što bi bio i Kršnjavi kada bi vidio ostvarenje svojih ideala, napomenula je.

U okviru svečanosti potpisan je ugovor o donaciji Oskara Kogoja (1942.), slovenskog dizajnera, akademika i umjetnika, koji je MUO-u darovao osamdesetak predmeta, većinom staklenih čaša, vrčeva i pokala, te kataloge, knjige, plakate i predmete od drva.

Kao jednu od prvih institucija takve vrste u Europi, Muzej je utemeljilo Društvo umjetnosti i njegov tadašnji predsjednik Izidor Kršnjavi. Prvi stalni postav otvoren je 1880. u iznajmljenom prostoru u Praškoj, u vlastitoj zgradi stalni postav je otvoren 1909., dok je novi stalni postav otvoren prije dvadeset godina, što će Muzej obilježiti u rujnu ove godine.

U povodu 135. obljetnice u utorak je, uz besplatan ulaz, Muzej posjetilo šestotinjak ljudi. Nakon prigodnih govora svečanost se nastavila koncertom gitaristice Divne Šimatović i malom izložbom izabranih predmeta iz donacije Oskara Kogoja.

Za naredno razdoblje MUO priprema izložbe arhitekta Hermana Bollea, baroknog kipara Ivana Komersteinera, Klasicizam u Hrvatskoj, Obitelj Vraniczany i Šezdesete u Hrvatskoj.