Program je započeo svečanim otvorenjem u kojem su sudjelovala najveća imena hrvatskog političkog života; Ana Mrak Taritaš, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja, Darko Lorencin, ministar turizma, zatim Ivica Vrkić, gradonačelnik Osijeka i Vladimir Šišljagić, župan Osječko baranjske županije. Svi oni  održali su uvodne govore i izrazili potporu Kongresu zajedno s domaćinima, Tomislavom Ćurkovićem predsjednikom Komore hrvatskih arhitekata, i Hrvojem Hrabakom, predsjednikom Udruženja hrvatskih arhitekata.

Nakon uvodnih govora na red je došao okrugli stol o strategiji prostornog uređenja RH na kojem su sudjelovali stručnjaci iz raznih disciplina te ministar turizma Darko Lorencin. Povela se žustra i produktivna rasprava na kojoj je prvenstveno ministar Lorencin predstavio novu strategiju turizma RH i samu metodologiju izrade iste, a u nastavku rasprave se zaključilo kako je prostor taj koji se treba uskladiti sa strategijom i upozorilo se na važnost intersektorske suradnje koja u RH i dalje nije uspješna. 'Strategija se treba provoditi i treba se postići da se prostor očuva', zaključno je rekla Maja Fredotović s Ekonomskog fakulteta u Splitu.

'Novi momenti za hrvatski prostor i arhitekturu' naziv je poslijepodnevnih rasprava koje su se povele u HNK. Prvenstveno je Ana Kekez Koštro s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu uvodno objasnila etimologiju zakona, a nakon toga su se nizala dva okrugla stola; Moment legislative i Moment investitora (Arhitektura u investicijskom procesu). Na ovom prvom uz predstavnika Ministarstva graditeljstva, Davorina Oršanića, koji je objasnio u kojoj je fazi novi zakon o prostornom uređenju i gradnji bili su prisutni i članovi radne skupine novog zakona te voditeljica središnjeg odsjeka za graditeljstvo Grada Zagreba. U raspravi je upozoreno na manjkavosti novog zakona koje su, po mišljenju struke, brojne: zaštita prostora, zaštita investitora, zaštita arhitekata, spora i ustrašena uprava i tako redom. Predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, Hrvoje Hrabak, zaključno je apelirao na strukture vlasti da poslušaju mišljenje i savjete arhitekata i urbanista i uvide da je novi zakon loš!

Na prethodnu temu se nadovezao okrugli stol 'Moment investitora; Arhitektura u investicijskom procesu' na kojem se raspravljalo o investicijama i gradnji, odnosu s investitorima te o poziciji arhitekata u tom procesu. Također su se složili sa zaključkom prethodne teme okruglog stola, da novi zakon o prostornom uređenju i gradnji neće puno napraviti! Filip Filipec, direktor građevinske tvrtke Tehnika, napomenuo je kako je novi zakon prepun informacija, a u konačnici svu odgovornost baca na arhitekte. Filipec je iznio i podatak da od 160 zemalja svijeta, RH je na 140-tom mjestu kao nepovoljna za investicije.

Prvi inozemni gost koji je stupio na pozornicu je Dickon Robinson, nezavisni savjetnik za graditeljstvo, stanovanje, razvoj nekretnina, održivosti i urbanizma u organizacijama u vladi Velike Britanije. Također je jedan od pokretača projekta, koji je pod patronažom RIBA-e, a zove se Building Futures.

Taj projekt bavi se pitanjem kako će arhitektura izgledati za pedeset ili čak sto godina, kada se promijene klimatski uvjeti i gradovi postanu duplo veći. Kakve će se tada tehnologije koristiti u izgradnji i kako će to utjecati na rad arhitekata i alate kojima se služe. Robinson je u predavanju pod nazivom 'Planiranje i odgovaranje na promjene' pričao i o navedenom projektu, ali i o stanju arhitekture kao profesije u Velikoj Britaniji.

Za kraj su cijenjeni arhitekti iz Slovenije, Austrije i Italije objasnili kako funkcioniraju arhitektonske komore njihovih zemalja i na koji način štite njihova prava i interese. U interaktivnom dijalogu izmijenili su iskustva i regulative. a rasprava se vodila pod nazivom 'Arhitektonska djelatnost u EU'.