Gostujući na odlično posjećenoj tribini voditelja Srećka Horvata u kinu Europa, Andrzej Stasiuk kazao je da je putovanje koje tematizira u svojoj knjizi 'Na putu za Babadag' tražio samog sebe te da knjiga ima religijsku dimenziju traženja.

'Svako putovanje je velik događaj', rekao je Stasiuk i dodao:
'Kako su stare gospođe osjećale da vrijeme provedeno u crkvi zaustavlja vrijeme, ja imam slično iskustvo, svjetovno, da putovanje odgađa smrt i prolaznost vremena. Dotiče nas to nekakvo čuđenje nad svijetom i to je dobro jer pokazuje da smo živi i da u nama gori plamen.'

Pojašnjavajući zašto putuje istočnom Europom i o tome piše, ignorirajući zapadnu, rekao je da su njegova putovanja u Pariz i London bila beskorisna jer ga ne fasciniraju simbolična mjesta poput francuske prijestolnice.

'Nije nikakav grijeh ne pisati o zapadu, zapad ništa neće izgubiti što jednog starčeka ne zanima.Treba uzeti u obzir to na kakvom smo mjestu sazrijevali. Živjeli smo u razdoblju komunizma, u tužnim i tmurnim prostorima tako da smo imali više kontakata s istokom nego sa zapadom. Zapad za mene jednostavno nije seksipilan, to je lijepo mjesto, no tamo nemam volje vraćati se da bih dobio nešto mentalno i duhovno', kazao je Stasiuk.

Jedan od najprevođenijih poljskih pisaca boravio je i u Hrvatskoj, a u svojoj knjizi piše o mjestu Lubenice na otoku Cresu kojim je fasciniran.

'U Hrvatsku sam uvijek išao zimi kad nema stravične turističke gužve, tih strašnih Poljaka i Nijemaca. Ne znam kako Dalmacija s tim izlazi na kraj', zaključio je.

Na tribini je govorio i o zanimanju za Rome koje naziva uljezima u zadovoljnoj i postmodernoj Europi, onima koji predstavljaju upozorenje da u Europi postoji treći svijet, ljudi koji žive pokraj europske civilizacije i koji se ne žele uhvatiti u njezinu mrežu.

Više o zanimljivom nastupu Andrzeja Stasiuka pred zagrebačkom publikom pogledajte u videoisječku s tribine Razotkrivanje.