Izložba iz fundusa Muzeja 'Matija Skurjeni' u Zaprešiću gostovat će u nekoliko hrvatskih gradova, a prvo joj je odredište Varaždin gdje je u srijedu, u palači Sermage, otvorena izložba 'Snovi i nadrealne slike' Matije Skurjenija
Posebnost ovog svjetski poznatog samoukog slikara naive je u očaravanju svijeta, to je umjetnik koji je sebe našao u bijegu od stvarnosti na specifičan način, objasnio je likovni i književni kritičar i istraživač suvremene hrvatske umjetnosti, akademik Tonko Maroević.
„Njegova imaginacija nosi sa sobom teret i zavičajnosti, i sjećanja na mladost i djetinjstvo, ali istovremeno dramatične i tragične stvari koje on, na neki način, pretvara u snoviđenje”, kazao je Maroević dodavši da nas Skurjeni svojim djelima uvodi u svijet umjetnika koji je dubio u sebi i stvorio prodore u onostrano.
„To je svijet u kojemu je iz zbilje otvorio novu dimenziju u kojoj se nalazimo i mi, ako imamo mašte”, zaključio je Maroević.
Na otvorenju izložbe upriličene u sklopu programa „Srijeda u Muzeju“ Gradskog muzeja Varaždin bio je i ravnatelj i kustos Muzeja „Matija Skurjeni“ u Zaprešiću Ante Žaja.
„Meni je drago da je prva izložba u Hrvatskoj upravo ovdje u Varaždinu, ali imali smo otvorenje izložbe i prije dva tjedna u Bratislavi. Privatni slovački kolekcionar prije nekoliko se godina zaljubio u Skurjenijeve slike i otkupio ih jako puno na aukcijama, a i nama je posudio jednu od tih slika za izložbu”, rekao je Žaja. Dodao je da muzej u Zaprešiću posjeduje tri Skurjenijeve zbirke s oko 380 primjeraka, zbirku naših najpoznatijih naivnih umjetnika, osim Ivana Generalića, te zbirku najvećih hrvatskih suvremenih umjetnika.
Uoči izložbe „Snovi i nadrealne slike”, u palači Herzer u Varaždinu održan je prigodni skup naziva „O životu i radu Matije Skurjenija”, a skup su organizirali Zavod za znanstveni rad u Varaždinu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Gradski muzej Varaždin.
Kako je rekao Žaja, na skupu su sudjelovali eminentni ljudi, među njima i akademik Tonko Maroević, Marijan Špoljar i njegov kolega Ivan Mesek, ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin.
"Smisao svega toga je da nove generacije stručne i šire javnosti pokušavamo zainteresirati za ta dva-tri imena koja su najznačajnija u Hrvatskoj, za umjetnike koji imaju svoju najveću europsku težinu”, rekao je Žaja te dodao da djela tih umjetnika namjeravaju najprije pokazati javnosti u Hrvatskoj, a onda i europskoj javnosti.
Djela Matije Skurjenija izazvala su velik interes varaždinske likovne publike, a izložba je otvorena za razgled do 27. listopada.