Više od 400 bećaraca i 200 autentičnih predmeta, autorske ilustracije i fotografije, dokumentarni i animirani filmovi, multimedijalni sadržaji, atraktivna scenografija, suptilna kombinacija modernog dizajna i tradicionalnih vrijednosti… – u Muzeju bećarca u srcu Pleternice jednostavno ćete uživati bez obzira jeste li strastveni obožavatelj ili ovaj dio slavonske tradicijske baštine tek trebate upoznati.

Tu možete i sami zapjevati bećarac, zaigrati kviz, razgovarati s robotom bećaruše, poslušati pjevački duel bećara Pave i repera Kandžije, najmlađi neće propustiti ringišpil, a samo stariji od 16 godina čut će lascivne stihove ovog jedinstvenog rimovanog deseteračkog dvostiha koji je još od 2011. uvršten na UNESCO listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.

Dio inovativnog projekta Svijeta graševine

U atraktivnom Muzeju bećarac je medij koji na emotivan način istražuje univerzalne teme poput prvih ljubavi, odrastanja, seksualnosti, starenja, ali i narodnih običaja…

Muzej bećarca interpretacijski je centar otvoren početkom godine, dio je inspirativne priče Svijet graševine koja povezuje vinski turizam s prirodnom, kulturnom i tradicijskom baštinom.

Inovativan projekt Požeško-slavonske županije Svijet graševine ukupno je vrijedan 8.729.448,52 eura, a prepoznala ga je i Europska unija te ga je sufinancirala sa 7.364.375,34 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.

Istraživao ga je Krauss, o njemu se priča na studijima književnosti

Iako se čini da je među Slavoncima oduvijek, bećarac je nastao ukidanjem Vojne krajine, nekad se pjevao uz gajde i samicu, a danas najčešće uz tamburicu. Proučavao ga je i Friedrich Salomon Krauss, etnolog folklorist, filolog i seksolog, sljedbenik i prijatelj Sigmunda Freuda, rođen 1859. u Požegi u kojoj je završio gimnaziju, a nakon toga je otišao na studij u Beč. Krauss, najmlađe od četvero djece židovskog trgovca Vilima Kraussa i Eve Ernestine Hertzog rođene Pleterničanke, prikupio je oko dvije tisuće bećaraca satiričnog, ljubavnog ili erotskog sadržaja.

U to vrijeme bećarac je bio poprilično šokantan napjev, ne samo zbog svog sadržaja nego i zbog činjenice da su ga potpuno ravnopravno s muškarcima pjevale i žene, stoga se i danas proučava i na studijima književnosti kao jedinstven primjer narodne poezije 19. stoljeća.

Veliki broj bećaraca sačuvan je zahvaljujući Kraussovom istraživačkom radu pa je u znak zahvalnosti najpoznatijem slavonskom etnologu, seksologu i folkloristu na Trgu bećarca u Pleternici, na kojem je smješten i Muzej, postavljena njegova brončana skulptura, rad akademske kiparice, Požežanke Tatjane Kostanjević.