Osim obilja glazbenih doživljaja, ono što je publiku između 20. srpnja i 24. kolovoza privlačilo u crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije maloga no poviješću bogatoga mjesta Osora na prevlaci Cresa i Lošinja, svakako je način na koji je to obilje osmišljeno u jedinstvenu programsku cjelinu koja, kako je istaknuto još na početku ovogodišnjeg izdanja, poput 'svjetionika pokazuje put za dug život hrvatskog glazbenog stvaralaštva'.

Zahvaljujući Danielu Marušiću koji je 1976. pokrenuo festival, stvorena je i do danas održana tradicija prožimanja baštinskog naslijeđa i suvremenosti, suživota hrvatske glazbe i djela svjetske literature te okupljanje vrhunskih domaćih i inozemnih izvođača.

Obilježavajući stogodišnjice rođenja čak triju naših skladatelja-akademika: Stjepana Šuleka, Natka Devčića i Ive Mačeka ovogodišnji je festival glazbi svakoga od njih dao pripadajuće mjesto u koncertnim programima, od Šulekova 'Koncerta za violončelo i orkestar' na samom otvorenju festivala u izvedbi sjajne Monike Leskovar, Simfonijskog orkestra HRT-a i maestra Ivana Repušića, preko klavirskog recitala Katarine Krpan s djelima svih triju autora i nastupa trenutno možda i najboljeg poznavatelja klavirskog opusa Ive Mačeka – pijanista Gorana Filipeca, do zaključka uz Devčićevu 'Lirsku scenu' i majstorske kreacije hrvatskih solista Vlatkovića i Stražanca te salzburškog kvarteta.

Pažnja s kojom su se sljubljivali izvođači s rukopisima skladatelja i kontekstom djela, razotkrila se i u prigodnim programima. Čaroban orkestar sastavljen od mladih virtuoza nazvan Spira Mirabilis koji nastupa bez dirigenta priredio je spektakularnu izvedbu Beethovenove 3. simfonije 'Eroica' na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i rođendan Stjepana Šuleka koji je i sam autor simfonije s podnaslovom Eroica.

Veličanstvena 'Glorija' Antonija Vivaldija u kreaciji solista, Hrvatskog baroknog ansambla i Akademskog zbora I. G. Kovačić predstavljena je na blagdan Velike Gospe. Novo djelo Mladena Tarbuka 'Plač Jeruzalema' koje tematizira tri svjetske religije i ratove vođene u njihovo ime odjeknulo je zastrašujućom aktualnošću s obzirom na događaje na Bliskom istoku.

Festival je hrvatsku glazbu obogatio s još novih djela, skladatelja Gordana Tudora, Frane Đurovića, Tomislava Fačinija i Alfija Kabilja. Upravo je to najveća vrijednost ovogodišnjeg festivala koji će ostati upamćen i po prvom osorskom nastupu dvoje vokalnih umjetnika svjetskoga glasa, specijalista za sasvim različite repertoare: ikone srednjovjekovne glazbe Katarine Livljanić i majstora bel canta Giorgia Suriana.