Posljednji koncert ovogodišnjih Večeri u petak, 14. kolovoza s početkom u 21 sat vratit će publiku u davnu 1961. kada je na isti dan crkva sv. Donata, nakon višestoljetnoga sna, otvorila vrata glazbi i koncertnoj publici prvim koncertom prvih Muzičkih večeri u Donatu, priopćio je u srijedu Koncertni ured Zadar.

Skladba 'Moba' Šime Dešpalja otvara koncert kao i 1961.

Glazbene večeri u Sv. Donatu pokrenute su zahvaljujući entuzijazmu tadašnjega mladog glazbenika, danas jednoga od najvećih hrvatskih dirigenata, Zadranina akademika Pavla Dešpalja.

Kako je istaknuto, na osnivanje Večeri potaknule su ga dvije želje - da crkva sv. Donata postane koncertni prostor te da Zadar ponovno dobije vlastiti orkestar.

Nastupio je tada novoosnovani Zadarski komorni orkestar i otvorio manifestaciju skladbom 'Moba' za gudače koju je posebno za tu prigodu skladao Šime Dešpalj, otac Pavla Dešpalja, a tom će skladbom biti otvoren i završni koncert ovogodišnjih 60. Glazbenih večeri u Sv. Donatu.

Posljednji koncert ovogodišnjih Večeri svojom će posvetom i programom biti svojevrsni hommage i prvim, ali i svim ostalim Glazbenim večerima u Sv. Donatu. Kao i davne 1961., u prvome dijelu koncerta bit će, uz Dešpaljevu 'Mobu', izveden i Bachov Violinski koncert u A-molu.

Uslijedit će Simfonija u D-duru Josipa Mihovila Stratika, pripadnika zadarske plemićke obitelji iz 18. stoljeća, te izbor solopopijevki Josipa Hatzea i Blagoja Berse u instrumentacijama Pavla Dešpalja. 

Zadarski komorni orkestar inauguriran 1961. na prvim Večerima u Sv. Donatu

Organizatori podsjećaju da je maestro Pavle Dešpalj, za potrebe održavanja Večeri, osnovao Zadarski komorni orkestar koji je 1961. inauguriran na prvom koncertu Glazbenih večeri u Sv. Donatu. 

Prva je faza festivala protekla u nastojanju da se u Zadar dovedu istaknuta imena svjetske i domaće reproduktivne glazbene umjetnosti, ali i da se uz pomoć Večeri osnaže vlastite, zadarske snage koje bi ravnopravno sudjelovale u programu.

Od 1975. do 1990. znatan dio programa bio je posvećen ranoj glazbi, što je Večeri učinilo prepoznatljivima u Europi i svijetu. Bilo je to doba velikoga proboja rane glazbe, vrijeme u kojem se na Starom kontinentu entuzijazam za nju javio gotovo istovremeno kad i na zadarskoj pozornici.

To je razdoblje koje se pamti po gostovanjima izuzetnih stručnjaka i umjetnika iz različitih dijelova svijeta, koji su strastveno istraživali i izvodili glazbu srednjega vijeka, renesanse i baroka.

Nakon dramatičnoga prekida 1991., Večeri su prkosno održavale kontinuitet čak i u ratnom vihoru pod granatama 1992. i 1993., razvijajući koncept koji će se održati do danas, a temelji se na biranim simfonijskim i komornim koncertima, uz ranu glazbu, ali zadržava fokus na predstavljanju zadarskih skladatelja i izvođača.

Glazbene večeri u Sv. Donatu uživaju ugled najstarijega zadarskog festivala i jednoga od najstarijih hrvatskih glazbenih festivala, a zahvaljujući njima, crkva sv. Donata, simbol Zadra, prepoznata je kao jedna od najvažnijih europskih glazbenih pozornica.