Naime, analiza rada HNK prikazuje kao gubitaša, a najveći prigovori odnose se na neostvarivanje vlastitih prihoda, zatim na isplaćivanje enormno visokih honorara vanjskim suradnicima, ali i stalno zaposlenim djelatnicima, te na netransparentnost javne nabave, primjerice, IT firma Infomare d.o.o., koja radi i za Gavellu, angažirana je mimo javnog natječaja.

Iako je izvještaj i analiza teatra.hr već nekoliko dana poznata javnosti, nitko se od odgovornih nije oglasio, ni Kazališno vijeće, ni grad Zagreb, a niti Ministarstvo kulture što pokazuje nespremnost institucija da riješe problem HNK, ali istodobno ukazuje na to da se borba za intendantsko mjesto središnje nacionalne kazališne kuće i dalje vodi svim raspoloživim sredstvima te da je njen ishod još uvijek neizvjestan.

Komentirajući izvještaj Ministarstva financija i napise po medijima intendantica HNK Ana Lederer u pismenoj izjavi tportalu odbila je sve optužbe na račun poslovanja HNK-a, izjavivši da u zapisniku 'nisu utvrđene nikakve nezakonitosti, a pogotovo malverzacije u poslovanju HNK'.

Po njezinom se mišljenju 'interpretacijom' ili bolje reći zloupotrebom zapisnika proračunskog nadzora, želi kriminalizirati njeno poslovanje, naročito zbog isplate autorskih honorara', te se time 'želi sugerirati da se u središnjoj nacionalnoj kući dijele proračunski milijuni, kao da iza njih ne stoji nikakav umjetnički, a ni autorski rad'.

Ipak je potvrdila da je 'inspektorica utvrdila neke tehničke nepravilnosti i naložila mjere za njihovo otklanjanje' što je Uprava HNK-a i učinila, kaže, te to primijenila u izradi završnog računa za 2012. godinu.

Što je bilo sporno? Zagrebački HNK dotiran je od Ministarstva kulture i grada Zagreba sa 85,48 milijuna kuna i trebao je od prodaje ulaznica, sponzorstava i iznajmljivanja prostora sam zaraditi samo sedam posto vlastitog proračuna što je u odnosu na neka inozemna kazališta, poput čuvenog londonskog National Theatrea, kako navodi portal teatar.hr, koje zaradi oko 50 posto vlastitog budžeta, zanemariva svota. Međutim, HNK nije uspio zaraditi ni tih sedam posto nego samo 52,81 posto planiranih sredstava tako da je evidentiran minus od 4,35 milijuna kuna.

Ana Lederer niječe i tu tvrdnju te kaže da 'HNK u Zagrebu nije ostvario negativan rezultat poslovanja, već su kao i uvijek dosad obračunsku godinu završili pozitivno'. Prema njezinoj izjavi, taj se minus odnosi na 'potraživanje od suosnivača grada Zagreba, koji do kraja rujna nije izvršio sve svoje financijske obveze prema HNK', ali je to učinio do kraja fiskalne godine u cijelosti.

Na upit da objasni slučaj tvrtke Infomare d.o.o. intendantica je objasnila da je riječ o jednoj od vodećih hrvatskih informatičkih kompanija čiji je najveći partner Ministarstvo unutarnjih poslova RH, a u HNK-u su pozvani jer je u toku 'sveobuhvatna implementacija GPS - Gospodarenje proračunskim sredstvima.' Po njenom mišljenju ni to nije sporno, iako priznaje da proračunski nadzor smatra da je za održavanje sustava bilo potrebno provesti otvoreni postupak javne nabave, a ne pregovarački kakav je proveo HNK', jer 'za predmete nabave do 70 tisuća kuna ne treba provoditi postupak'.

Što se tiče isplate honorara, izvještaj donosi podatak da je oko milijun eura, dakle, oko 7,5 milijuna kuna isplaćeno suradnicima od kojih je 105 zaposleno u samom kazalištu. Osim za predstavu 'Rat i mir' Tomaža Pandura, najviše je potrošeno za opere 'Ljubavni napitak' i 'Jenufa', koje su tradicionalno najskuplji projekti zbog angažmana velikog broja izvođača. Tako je primjerice za 'Ljubavni napitak', koja je doživjela samo deset izvedbi, utrošeno vrtoglavih 1.729.609,00 kuna, a velik dio tog novca otišao je na honorare redatelja Cesarea Lievija (158.630,29 kuna), dirigenta Pietra Rizzoa (92.351,00 kuna) i scenografa Luigija Peregoa (78.560,00 kuna).

Ana Lederer pak smatra da su 'honorari u okvirima hrvatskih i europskih standarda i njihove iznose zapisnik ne spori, niti komentira'. Međutim, dodala je da su iznosi umjetničkih honorara svugdje u svijetu zaštićeni poslovnom tajnom, te da su nakon objavljivanja tih iznosa u javnosti 'mnogi hrvatski i strani umjetnici negodovali, a neki od njih najavili su i tužbe protiv HNK'. Na pitanje da komentira slučaj četvero voditelja Službi HNK-a kojima su navodno isplaćivane plaće s koeficijentima 2,2 umjesto 2,00, intendantica HNK u Zagrebu je napomenula da su 'sve plaće isplaćene temeljem Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama', koja je stupila na snagu 1. ožujka, 2013. te da ni to nije sporno.

Zatražili smo intendanticu da objasni zašto je u predstavi 'Maškarate ispod kuplja', koja je zajedno s premijerom imala sveukupno osam izvedbi, od 15 uloga čak 10 dodijeljeno gostima, čiji je honorar iznosio 83.023,20 kuna, što je izazvalo prilično veliko negodovanje u javnosti s obzirom na to da ansambl HNK-a broji 40 glumaca od kojih neki godinama ništa ne rade, a primaju plaću, a drugi marljivo 'tezgare' i glume u sapunicama. Intendantica je objasnila da su u tom komadu 'prema redateljskoj koncepciji ključni glumci – lutkari, pa su tako u predstavi gostovali glumci ZKL-a, a kao glumica i jezična savjetnica sudjelovala je i Doris Šarić Kukuljica, članica ansambla ZKM-a'.

Izvještaj je donio i podatak da je poslovnoj ravnateljici Steli Telebuh Stazić isplaćen pored regularne plaće i dodatni honorar (88 tisuća kuna), kao i intendantici Ani Lederer (71 tisuća kuna) za autorske tekstove i urednički rad na kazališnim izdanjima, iako HNK ima za te poslove na platnoj listi brojne stručnjake, a jedan od njih je čak i Jakov Sedlar, stručnjak za multimediju. Visok honorar je isplaćen i intendantičinoj voditeljici ureda. Pozivajući se na Statut HNK, intendantica je objasnila da se umjetnicima, ostalim zaposlenicima i članovima Uprave povremeno isplaćuju autorski honorari za rad 'koji je izvan opisa poslova njihovih radnih mjesta' što izvještaj Ministarstva financija, kako je izjavila, 'nije utvrdio kao nezakonitost'.

Tako je i njoj isplaćeno pet autorskih honorara za uredničke poslove i autorske tekstove u kazališnim izdanjima, a poslovnoj ravnateljici Steli Telebuh Stazić honorar je pripao za uredničke poslove na 'opsežnoj DVD monografiji koja obuhvaća 240 predstava u periodu između sezone 2000/2001. do danas', zatim za osmišljavanje projekta Suvenirnice HNK gdje je 'sukrerirala više od 70 linija suvenira' i koja 'godišnje zarađuje 100.000 kuna'. Dodala je i to da poslovna ravnateljica i voditeljica njenog ureda, 'samostalno, na dnevnoj bazi obavljaju i kompletan product managering', te zaključila da zagrebački HNK još uvijek ima premalo stručnjaka u odnosu na europska kazališta, usprkos tome što ima više od 500 zaposlenika.