Da je stanje u Hrvatskoj alarmantno, govore i podaci koje je tijekom simpozija predstavila dr. sc. Ivana Pavić Šimetin. Rezultati studije Ponašanje u vezi sa zdravljem djece školske dobi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da čak 33% dječaka i 20% djevojčica ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo u dobi od jedanaest godina.

Nadalje, samo 58% dječaka i 60% djevojčica doručkuje svakog radnog dana, 45% dječaka i 46% djevojčica konzumira voće najmanje jednom dnevno i tek se 39% dječaka i 26% djevojčica bavi umjerenom do intenzivnom tjelesnom aktivnošću, najmanje 60 minuta tijekom dana. Činjenica koja dodatno zabrinjava jest ta da porastom dobi djece, prehrambene i životne navike postaju sve lošije.

Zbog povećanog broja pretile djece i loših životnih navika, Hrvatski liječnički zbor prije tri je godine pokrenuo javnozdravstveni (EPODE) program PETICA - igrom do zdravlja koji se temelji na obrazovanju o važnosti pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti školaraca. Edukacija djece provodi se u sklopu nastave u nižim razredima 15 zagrebačkih osnovnih škola, a roditelji su uključeni putem različitih kampanja i društvenih mreža tijekom školske godine.

'Različitim javnozdravstvenim aktivnostima vezanim uz važnost prehrane i redovite tjelesne aktivnosti nastojimo oblikovati zdravije cjeloživotne navike više od 5.000 sudionika programa i time pridonijeti stvaranju zdravije zajednice', izjavio je na simpoziju predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora prof. dr. sc. Željko Krznarić.

Dodatan razlog zašto treba djelovati odmah istaknula je prim. dr. sc. Vesna Herceg Čavrak, voditeljica odjela za pedijatrijsku kardiologiju Klinike za dječje bolesti Zagreb, koja je pokazala poražavajuće primjere iz svakodnevne kliničke prakse. Iskustva iz Klinike za dječje bolesti Zagreb govore kako pretilost u djece povećava rizik od razvoja kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, mišićno-koštanih bolesti, ali i različitih zloćudnih bolesti. Istraživanja također pokazuju da 60% pretile djece postaju pretile odrasle osobe.

Liječenje pretilosti dugotrajan je i težak proces zbog čega je ključno spriječiti razvoj ove ozbiljne bolesti. Herceg Čavrak podsjetila je da osim pravilne prehrane, jednako važnu ulogu ima i redovita tjelesna aktivnost u svakodnevnom životu. Djeca bi trebala biti barem 60 minuta tjelesno aktivna tijekom dana.

Ništa manje alarmantni nisu ni podaci European Health Reporta 2015. jer navode da su prekomjerna tjelesna masa i pretilost jedni od tri glavna čimbenika preuranjene smrti u Europi. Stručnjaci također upozoravaju kako će do 2030. godine većina odraslih osoba imati prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost, a statistički podaci ukazuju na jednako alarmantno stanje i u dječjoj populaciji.