'I do kraja života živjeli su sretni zajedno', rečenica je uz koju smo odrastali, a potom u odrasloj dobi sve češće uviđali mnogo više zamki na tom putu nego što su nam bajke dale naslutiti. No pokazalo se da je postizanje 'vječne zajedničke sreće', iako možda ne baš kao u bajci, ipak moguće ako su oba partnera spremna na aktivan rad na vezi te - samima sebi.

Kako do sreće u ljubavi i kvalitetnog partnerskog odnosa, za tportal je otkrila klinička psihologinja i kognitivno-bihevioralna psihoterapeutkinja, mr. sc. Andreja Kostelić Martić.

Tajna sretne veze

Na samom početku, pojasnila je što nam je zapravo potrebno da bismo bili sretni u ljubavnoj vezi:

'Da bismo bili sretni u partnerskom odnosu, potreban nam je osjećaj da se razumijemo, poštujemo, volimo. Sretni smo kad imamo osjećaj da dobro komuniciramo, da nas partner sluša i razumije i da povremeno nerazumijevanje ili svađe ne prelaze u psihičko i/ili fizičko maltretiranje ili otuđivanje. Sretni smo kada imamo kvalitetne seksualne odnose, uživamo u zajedničkim hobijima i aktivnostima, dijelimo zajedničke vrijednosti (religija, obitelj, djeca, obrazovanje) ili, ako i nemamo baš sve iste vrijednosti, da postoji recipročno uvažavanje', pojašnjava Kostelić Martić i nastavlja:

'Sretni smo ako u partnerskom odnosu radimo zajedničke projekte, ako zajedno štedimo, sudjelujemo u raspodjeli obaveza i zadataka u kući, odgoju djece. Sretni smo ako recipročno poštujemo širu obitelj i imamo zajedničke prijatelje. Ako ne postoji ljubomora, tj. postoji davanje slobode da partner njeguje i stara prijateljstva ili hobije koje onaj drugi ne prakticira. Sretni smo ako nam partner nema poroke, ako smo si recipročno odani i pomažemo si u nevolji. Ako bez ljubomore potičemo i podržavamo partnera u osobnom ili profesionalnom rastu i razvoju. Sretni smo ako ne postoji velika nekompatibilnost u temperamentu ili karakteru.'

Učestali prekidi veza

Za sreću u ljubavi, ističe psihologica, neizmjerno je važno koliko smo zadovoljni sobom i kako se percipiramo jer ne možemo voljeti drugu osobu ako ne volimo i - same sebe. Otkrila je i što možemo poduzeti po tom pitanju:

'Jako je važno poraditi na vlastitoj ranjivosti i samopoštovanju. Prvi korak je shvatiti otkada imamo te poteškoće i kako su nastale. Često smo postajali ranjivi još od djetinjstva. Za razvoj zdrave ličnosti vrlo su bili važni naši odnosi s bliskim osobama u djetinjstvu te jesu li nas one iznevjerile jer nam nisu davale dovoljno ljubavi, pažnje, stabilnosti ili smo doživjeli psihička i/ili fizička maltretiranja', pojašnjava Kostelić Martić i dodaje:

'Isto tako, ako smo živjeli u nezdravom obiteljskom okruženju u kojem su se roditelji svađali, maltretirali, u kojem su roditelji imali problema s ovisnošću ili psihičke poteškoće, sve je to moglo utjecati na nas tijekom našeg razvoja - učiniti nas nesigurnim, smanjiti nam samopoštovanje, razviti u nama nepovjerenje prema drugima, uvjerenje da ne vrijedimo ili da nas nitko neće iskreno voljeti. Kao što smo rekli, potrebno je prepoznati te poteškoće i potražiti pomoć pogotovo ako imamo učestale prekide u partnerskim odnosima.'

Nekonstruktivno komuniciranje vs. asertivna komunikacija

Kaže se da je komunikacija ključ svakog odnosa. Psihologica nam je rekla nešto više o tome kako iznijeti svoje želje i potrebe na zdrav način, bez napadanja partnera ili osjećaja krivnje.

'Komunikacija je neizmjerno važna u partnerskom odnosu. Ako kvalitetno ne komuniciramo, to će se sigurno odraziti na različite aspekte partnerskog odnosa. Ako se nekonstruktivno svađamo, znači da se svađamo na način da optužujemo drugu stranu, ne vidimo svoje greške, često koristimo riječi kojima vrijeđamo, omalovažavamo partnera, prekidamo komunikaciju uslijed rasprava. Takav način nekonstruktivnog komuniciranja, tj. takva vrsta svađa, vodi u izolaciju, otuđenje, nepoštovanje, manjak intimnosti. Ako smo otuđeni kao partneri, ne možemo biti ni dobri roditelji, stradaju odnosi i sa širom obitelji, s prijateljima', rekla je Kostelić Martić pa pojasnila koje su posljedice loše komunikacije:

'Otuđeni partneri ne surađuju u zadacima u kući, svađaju se oko financija, ne provode zajedno slobodno vrijeme, ne rade zajedničke projekte. To opće nezadovoljstvo može ih odvesti u poroke, prevare, a onda i do kraja partnerske veze. Istraživanja pokazuju da većina parova ima između jednog i tri sukoba tjedno, uključujući jedan do dva iznimno neugodna sukoba mjesečno. Zbog svih ovih razloga dobra komunikacija je najvažniji sastojak dobrog odnosa. Potrebno je asertivno komunicirati.'

Asertivna komunikacija podrazumijeva komuniciranje s partnerom na jasan način, otvoreno govorenje o svojim osjećajima, željama, potrebama i stavovima bez napada na partnera na bilo koji način. Pri tome je cilj izbjeći osjećaj krivnje i grižnje savjesti koji bi uslijedili samo zbog toga što tražimo nešto za sebe.

Isto tako, važno je napustiti iluziju da bi naš partner sam po sebi morao znati što točno želimo ili osjećamo.

'U asertivnoj komunikaciji možemo kritizirati drugu osobu, ali kritika mora biti konstruktivna. Isto tako, da bi kritika urodila plodom, moramo imati odnos uzajamnog poštovanja. Imamo pravo kritizirati ako smo spremni hvaliti. Prije kritike moramo provjeriti i svoj dio odgovornosti. Kritika se mora odnositi na konkretno, specifično ponašanje, sadašnje, a ne na neko iz davne prošlosti. Ne smijemo kritizirati ako smo emotivno uzbuđeni. I moramo izabrati mjesto i trenutak za to, psihički i fizički prilagođen', savjetuje Kostelić Martić.

Kako se 'kvalitetno svađati'?

Svađe i nesuglasice u ljubavnim odnosima normalna su pojava, a mnogi bi čak rekli i - zdrava. No kvalitetno komuniciranje i razrješenje nesuglasica pravo je umijeće, zbog čega svađe nerijetko prerastu u optužbe, prijetnje i izljeve ljutnje.

'Da bismo se 'kvalitetno svađali', moramo biti asertivni i koristiti konstruktivne kritike te naučiti kontrolirati ljutnju. Ljutnja je emocija koja nije sama po sebi štetna, ali to postaje kada izgubimo kontrolu nad njom te nas odvede u različita neprilagođena ponašanja (impulzivnost, agresivnost, poroci)', rekla je Kostelić Martić te savjetovala da partneri koji imaju problem s ljutnjom trebaju potražiti pomoć da bi je naučili kontrolirati.

Kako biste lakše prepoznali muči li i vas poneko od čestih iracionalnih uvjerenja koja partneri ponekad imaju o ljutnji i kojima je opravdavaju na vlastitu štetu, navela je konkretne primjere:

• 'Izražavanje ljutnje primjeren je odgovor na sukobe s drugim ljudima jer bismo u protivnom mogli ispasti slabići.'
• 'Ako pokažemo ljutnju, veća je vjerojatnost da će nas drugi poštovati.'
• 'Jedini način da drugi ljudi shvate koliko su nas povrijedili je da pokažemo koliko smo ljuti.'
• 'Treba snažno izraziti ljutnju jer ćemo se jedino tako smiriti.'

Jedan od čestih uzroka frustracije i nezadovoljstva u ljubavnoj vezi su nerealna očekivanja koja imamo od partnera. Psihologica i psihoterapeutkinja Kostelić Martić tvrdi da sve kreće od naših iracionalnih uvjerenja te kako je prvi korak da ih postajemo svjesni, a drugi korak da poradimo na njima te ih kognitivno restrukturiramo, tj. promijenimo.

'Nema idealne, perfektne osobe/partnera, što nitko od nas nije. Ljubav je kao biljka - ako želimo da raste, moramo se stalno brinuti o njoj i zalijevati je! Partneri nemaju staklenu kuglu kojom jasno mogu vidjeti naše želje, potrebe, osjećaje - mi im to moramo reći', ističe.

Kada trebamo prihvatiti partnera, a kada izaći iz veze

Iako stručnjaci često napominju koliko je važno osvijestiti to da ne možemo mijenjati druge ljude te da odbacimo nerealna očekivanja, činjenica jest da je prihvaćanje - teško.

'Svi mi imamo svoje kvalitete i mane. Pa samim time - da bi nam odnos uspio, moramo naučiti recipročno prihvaćati i mane partnera. Dok partnerove mane ne narušavaju značajno funkcioniranje odnosa i možemo im se prilagoditi, onda ih možemo i prihvatiti.'

No činjenica jest da neka ponašanja i karakteristike osobnosti možda nikad nećemo moći prihvatiti kod partnera i trajno će nas činiti nesretnima. Kako na vrijeme prepoznati nepremostive nekompatibilnosti i trenutak u kojem je vrijeme da izađemo iz veze?

'Ako partnerove mane značajno narušavaju odnos jer npr. ima neke poroke i ne želi se liječiti ili ima neke obrasce ponašanja i neke karakteristike ličnosti kao što su pretjerana iritabilnost, impulzivnost, agresivnost, narcisoidnost, paranoidnost, patološko laganje, patološka ljubomora, promiskuitetno ponašanje, antisocijalno ponašanje, asocijalno ponašanje ili neka druga neprilagođena ponašanja ili pak teže psihičke poteškoće kojima narušuje našu slobodu izražavanja, osobnost, integritet, autentičnost... vrijeme je za prekid i odlazak', pojašnjava Kostelić Martić i objašnjava zbog čega ljudi raskidaju veze:

'Pritom moram istaknuti da su razlozi za prekid veze vrlo subjektivni i ovise o osobnim vrijednostima i uvjerenjima o onome što je dobra veza. Zato će neki razlozi za druge ljude biti banalni ili neznačajni, ali za partnera u vezi od ogromne važnosti. Neki će partneri prekinuti odnos ako seksualni odnosi postanu nezadovoljavajući, dosadni, iako su svi drugi važni elementi prisutni u odnosu. Druge osobe će možda oprostiti prevaru partneru, ali neće moći trpjeti poroke poput kockanja ili alkohola. Treći neće moći više trpjeti partnerovu nekomunikativnost, pasivnost i odsutnost inicijative iako je sve drugo zadovoljavajuće, pa čak i seksualni odnosi. Neki će pokleknuti pred stalnim svađama sa širom obitelji, a drugi pred teškom financijskom situacijom. Neki neće više moći podnijeti samoću jer je partner često odsutan zbog poslovnih putovanja.'

'Onaj pravi' i ljubav koja traje

Kostelić Martić odgovorila nam je i na jedno od najčešćih pitanja koja si mnogi postavljaju: koji to znakovi govore da smo u vezi s 'onim pravim' i što učiniti da ljubav potraje?

'Ljubav nije stalna patnja i bol. Po tome ćemo odmah znati. Ako se većinu vremena osjećamo opušteno, sigurno, sretno, voljeno... onda je to onaj pravi partner. Rezultati različitih istraživanja sugeriraju da osobe u dobrim intimnim odnosima imaju više novca, više seksa i bolje zdravlje, što ih čini sretnijima u životu.'

Za kraj je podijelila nekoliko savjeta iz svoje knjige 'Napadaj panike ili neka teška bolest', koji će nam pomoći da održimo kvalitetnu partnersku vezu u dužem periodu:

• potrebno je shvatiti što se želi od odnosa i jasno izraziti vlastite potrebe
• potrebno je razumjeti i zadovoljiti potrebe drugoga
• biti realističan i ostaviti sa strane idealnu ljubav
• razumjeti što nam partner stvarno može dati
• komunicirati na jasan način i znati slušati (asertivno komunicirati)
• naučiti reći 'ne'
• znati prihvatiti 'ne' od drugoga bez osjećaja da smo odbijeni
• uzeti vrijeme i naučiti pregovarati
• izražavati ljubav partneru (a ne samo očekivati to od partnera)
• naučiti nagrađivati partnera i koncentrirati se na njegove kvalitete
• naučiti pohvaliti i zahvaliti
• njegovati humor u vezi
• znati pomoći partneru u nevolji
• imati povjerenja jedno u drugog
• ostaviti prošlost iza leđa i oprostiti partneru njegove greške
• raditi na dobrom seksualnom razumijevanju
• zadržati uravnotežene odnose sa širom obitelji
• planirati i kreirati zajedničke projekte
• stvarati zajedničke ugodne aktivnosti (hobije, putovanja).