Prvo nacionalno istraživanje o boli, koje je proveo Ipsos za Krku u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli, pokazalo da ona ima značajan utjecaj na kvalitetu života stanovnika Hrvatske.

Svaka peta osoba u Hrvatskoj suočava se s boli gotovo svakodnevno, njih 51 posto na tjednoj razini, a ona ih ometa u obavljanju svakodnevnih aktivnosti - od brige o obitelji preko posla pa do važnih životnih događaja. Među najugroženijima su osobe u dobi od 51 do 60 godina. Dio je to rezultata istraživanja 'Indeks boli u Hrvatskoj', a koje je u listopadu prošle godine provela agencija Ipsos u Hrvatskoj za farmaceutsku kompaniju Krka-Farma u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli. Cilj istraživanja je utvrditi iskustva građana s različitim vrstama boli i liječenju te njezin utjecaj na kvalitetu života.

Narušeno raspoloženje i sreća

Kada je u pitanju vrsta i mjesto boli, u posljednjih godinu dana ispitanike, njih 74 posto, mučila je bol u leđima, 60 posto glavobolja, a 40 posto je osjetilo mišićnu bol. Nešto je manje prisutna u zglobovima, grlu, a nešto više od četvrtine ispitanica prijavljuje bol vezanu uz menstruaciju. Upitani o najčešćoj vrsti boli, Hrvati ističu onu u leđima (40 posto), glavobolju (22 posto) te u zglobovima (8 posto). Rezultati ovog istraživanja sugeriraju da se Hrvati rijetko suočavaju s grloboljom i zuboboljom.

Bol koju ispitanici osjećaju, u većini slučajeva, traje nekoliko sati. U slučajevima da traje dulje od tri mjeseca, najčešće se radi o bolovima u zglobovima i ekstremitetima. No magnitudu i obuhvatnost boli možda najzornije prikazuju podaci o tome kako različite vrste boli utječu na kvalitetu života hrvatskih građana. Tako 92 posto ispitanika ističe da bol utječe na njihovu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Najveći broj (43 posto) navodi da je taj utjecaj umjeren, a njih gotovo petina osjeća snažan utjecaj.

Tako bol negativno utječe na raspoloženje i društvene aktivnosti (92 posto), ali i na sreću te uživanje u životu (88 posto). Važno je istaknuti da četvrtina ispitanika u ovom istraživanju navodi ovaj negativan utjecaj boli, u oba segmenta, na tjednoj razini.

Bol značajno narušava mentalno zdravlje

Upravo zbog boli 64 posto ispitanika u ovom istraživanju propustilo je važne životne događaje. Gotovo polovica osoba s tim se suočila u proteklih godinu dana. U takvim su situacijama osjetili umjereno intenzivne emocije (84 posto), a od osjećaja najviše prevladavaju razočaranost (31 posto), bezvoljnost (29 posto), tuga (27 posto) i stres (25 posto).

Uz podatke o korelaciji boli, propuštanja važnih životnih događaja i negativnih emocija, ovo istraživanje pokazalo je i da se bol značajno odražava na mentalnu dobrobit osoba. Čak 72 posto ispitanika prijavljuje da ona utječe na njihovo mentalno zdravlje. Konkretno, kod 47 posto osoba povećava razdražljivost, kod 31 posto uzrokuje dodatni stres dok njih 15 posto, odnosno 10 posto, navodi da im pojava boli uzrokuje poremećaje raspoloženja kao što su anksioznost i depresija.

Koliko bol može biti sveobuhvatna, oslikava i podatak da se 41 posto ljudi u posljednjih godinu dana suočilo sa situacijom u kojoj ih ona sprječava da se brinu o obitelji, a rezultati sugeriraju da nezanemarivo utječe i na sposobnost obavljanja profesionalnih obaveza. Više od petine hrvatskih građana zbog boli neke vrste na tjednoj razini ne može se baviti poslom, a samo 18 posto ističe da to nikad nije slučaj.

'Indeks boli u Hrvatskoj' pokazao je i nezanemariv utjecaj tehnologije, pri čemu 85 posto ispitanika prijavljuje bol uzrokovanu njezinim korištenjem. Trećina ispitanika takvu bol osjeća na tjednoj bazi, anekoliko puta mjesečno javlja se kod njih 19 posto, barem jednom mjesečno kod sedam posto, a nekoliko puta godišnje kod 17 posto ispitanika.

Kronična bol narušava život

Istraživanje o boli i njezinom utjecaju na kvalitetu života hrvatskih građana komentirao je izv. prof. prim. dr. sc. Ivan Radoš, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja te predsjednik Hrvatskog društva za liječenje boli.

'Kronična bol nije samo fizičko stanje, već i značajan teret za mentalno zdravlje, radnu produktivnost i obiteljski život. Istraživanje nam ukazuje na visoku prevalenciju kronične boli, ali i na zabrinjavajući podatak da samo mali broj pacijenata traži stručnu pomoć. Za početak nepotrebno trpe bol. Zbog neodgovarajućeg liječenja zatim ta bol vrlo brzo može prijeći u neuropatsku bol, a nju je naposlijetku mnogo teže liječiti', istaknuo je profesor Radoš. 'Kako bi se javnost senzibilizirala na važnost liječenja boli i shvatila da je ne treba trpjeti, među stanovništvom treba više govoriti o mehanizmima nastanka i liječenju boli', dodao je, naglašavajući važnost podrške i podizanja svijesti o ovom sveobuhvatnom problemu.

Upravo su podizanje svijesti o boli i podrška temelj Krkinog projekta Bez pauze, u okviru kojeg je provedeno ovo prvo nacionalno istraživanje o boli.