Danas se konzumira više od 2,25 milijardi šalica kave dnevno, čime se ona svrstava i među najvažnije poljoprivredne kulture jer se kultivira u 80-ak zemalja na više od 11 milijuna hektara.

Taksonomski gledano, kava pripada porodici Rubiaceae (broćevi), veličinom četvrtoj po redu porodici unutar obitelji cvjetnjača, koja se sastoji od 11.000 vrsta podijeljenih u 660 rodova.

Genom (DNK) kave godinama je predmet znanstvenih istraživanja, a nedavno objavljeni rezultati pokazali su iznimnu podudarnost utvrđenih kromosomskih regija kave s kromosomskim regijama vinove loze, ali i visoku podudarnost s genomom rajčice, objašnjava prof. dr. sc. Draženka Komes s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kako bi za budućnost osigurali održive količine visokokvalitetnih sirovina poput kakaovca i kave, prošle godine grupa znanstvenika s Francuskog instituta za istraživanje i razvoj i Nacionalnog centra za sekvenciranje te Sveučilišta u Buffalu, uz pomoć stručnjaka iz Nestléovog razvojno-istraživačkog centra u Toursu, sekvencirala je DNK zrna kave Robusta. Ovo značajno otkriće u budućnosti bi moglo biti ključno za unapređenje prinosa, kvalitetu ploda i otpornost prema bolestima i suši, a moglo bi utjecati i na povećanje prihoda poljoprivrednika.

Otkriveno je da je većina genetskih struktura kave Robusta odgovorna za dvije glavne funkcije, a to su obrambeni sustav biljke i metabolički procesi. Genom kave uključuje nekoliko specifičnih gena važnih za obrambene funkcije biljke, među kojima i N-metiltransferaze (NMT) koje sudjeluju u biosintezi kofeina. On je kemijski spoj koji sintetizira nekoliko biljnih vrsta, među kojima su kakaovac i čaj, a sintetizira se i u listovima biljke kave, gdje ima insekticidna svojstva, ali i u plodovima i sjemenkama u kojima inhibira klijanje sjemenke. Udjel kofeina u kavi ovisi o varijetetu biljke, geografskom podrijetlu, klimatskim uvjetima, periodu berbe i načinu prerade, intenzitetu prženja zrna kave te načinu pripreme napitka.

Novije epidemiološke studije također potvrđuju brojne pozitivne učinke kave kao što su smanjenje rizika razvoja Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, dijabetesa tipa 2 te karcinoma jetre i debelog crijeva, čemu, uz kofein, doprinose drugi bioaktivni sastojci kave, posebice polifenoli.

Nedvojbeno je da će kava i dalje biti predmetom mnogih znanstvenih istraživanja, a sve kako bi kavoljupci i dalje mogli uživati u ovom omiljenom napitku 21. stoljeća.