Pir je jedna od najstarijih poznatih vrsta žitarica, a vuče podrijetlo iz Azije, odakle se proširio po cijelom svijetu.

Sadržava 10 do 12 posto više proteina od pšenice, a bogat je i nezasićenim mastima, vitaminima A, C i skupine B, mineralima, vlaknima i dr.  

Pir je unazad nekoliko godina sve popularniji, a istraživanja su pokazala da pojačava imunitet, snižava rizik od raka i bolesti srca, pomaže i kod dijabetesa, anemije, probavnih smetnji, neurodermitisa, reumatskih oboljenja, povišenog kolesterola i sl.

Odličan je za pripremanje različitih jela, poput ukusne kaše, ili kao dodatak povrću, a od pirovog brašna mogu se raditi slasne palačinke ili kruh u kombinaciji s brašnom drugih žitarica.

Nutricionisti iznimno cijene pir zbog malog postotka masnoće, a sadržava slabiji oblik glutena.

Budući da je lako probavljiv, pogodan je za dječju prehranu pa se često koristi među prvim žitaricama u dohrani beba.

Pojačava osjećaj sitosti

Stručnjaci ga svrstavaju u grupu žitarica poput kukuruza, prosa ili riže jer donosi vrlo malen rizik od pojave alergije. Pir sadržava i esencijalne aminokiseline, kojih obično nema u hrani što nije životinjskog porijekla.

Pir je otporan pa ne zahtijeva umjetna gnojiva ili insekticide, a kako ima tvrdu ljusku koja štiti zrno od zagađenja, vrlo je pogodan i za biološki uzgoj.

Ima antioksidativno djelovanje, pomaže kod kožnih problema i preporučuje se onima koji imaju probavne smetnje, poput neredovite stolice.

Osobe koje žele smršavjeti mogu bez razmišljanja uživati u jelima od pira jer vlakna koje ova žitarica sadržava djelotvorna su pomoć pojačavajući osjećaj sitosti.

Kako se priprema pir:

Pir se priprema kao i druge žitarice. Prvo ga dobro operite u hladnoj vodi i to više puta. Zrna trebaju odstajati u hladnoj vodi oko pet sati (stavite dvostruko više vode od količine pira). Kuha se u vodi u kojoj se namakao  oko sat vremena.