Dok je ostatku svijeta Baltik sinonim za najbogatije nalazište jantara, za Stefana Hippa (43) on je mjesto gdje se nalazi farma koja je ostvarenje njegova sna. Stefan Hipp može se pohvaliti inovacijom u obliku jedne od malobrojnih farmi u svijetu koje imaju pašnjak za organski uzgoj stoke i ratarske proizvode na istome mjestu. Njegovo veliko imanje od dvije tisuće hektara nalazi se u selu Podagi, na oko dva sata vožnje ruralnom cestom od Gdanjska
Stefan Hipp najstariji je član četvrte generacije njemačke porodice Hipp koja slavi 50 godina od patenta i proizvodnje prve staklenke hrane za bebe, a može se pohvaliti inovacijom u vidu njihove jedine i jedne od malobrojnih u svijetu farmi s pašnjakom za organski uzgoj stoke i ratarskih proizvoda na istome mjestu. Njegovo veliko imanje od dvije tisuće hektara nalazi se u selu Podagi, na oko dva sata vožnje ruralnom cestom od Gdanjska
'Za mene je ovo mjesto kamo jako volim doći. Iako imam mnogo posla na farmi, ona i priroda daju mi mnogo zauzvrat', otpočeo je priču najstariji praunuk Josefa Hippa.
'Prije devet godina ovu zemlju pronašao mi je prijatelj. Zaljubio sam se na prvi pogled u ovu prekrasnu prirodu. Od prvog trenutka tu sam se osjećao dobro, premda mi je bilo jasno da me čeka mnogo posla jer bila je to prava divljina. Prvi korak bila je regeneracija zemlje koja je bila u lošem stanju. Prve tri-četiri godine zasukali smo rukave i svojski radili na agrikulturi. U drugoj fazi dovezli smo domaće životinje. Počeli smo s malim stadima krava i ovaca da bismo došli do sadašnje zavidne brojke', kazao je.
'Po mom mišljenju, suživot biljnog i životinjskog svijeta nužan je za prirodan razvoj ovakve farme: stoka se tu hrani i istodobno oplođuje zemlju. Jednostavnije rečeno, bez ikakvih kemijskih sredstava mi ovdje imamo sve: ovce i krave po mom mišljenju najbolje argentinske vrste Angus, krumpir i četiri vrste žitarica – pšenicu, dinkl, zob i ječam – uz, naravno, povrće i nešto voća koje, naravno, ne samo da jedemo u obitelji Hipp, već izvozimo u obliku dječje hrane, u dućane zdrave hrane i u specijalizirane restorane', objasnio je dosadašnju situaciju, a onda progovorio o ambicijama.
'Uz tvornicu Vivera u Glini koju sam kupio prije sedam godina, trenutačno sam u potrazi za zemljom u Hrvatskoj jer smatram da ima veliki potencijal za uzgoj organske hrane. Treba mi bar četiri stotine hektara čiste zemlje za početak stvaranja farme s organskim uzgojem. Zasad mi se optimalnima čine Slavonija i Lika, ali otvoren sam za sve druge opcije. Moja šestogodišnja kćerkica obožava jela pripravljena od namirnica iz našeg organskog uzgoja, prčkati po zemlji i šetnje prirodom. Kad to vidim, uvjeren sam kako osvješćivanjem iskusnih ratara i edukacijom mladih generacija možemo vratiti zdravlje planetu i ljudima. No, da ne pomislite da nisam otvorena uma, priznat ću vam da i ja povremeno zagrizem u hamburger', povjerio nam je Stefan Hipp.
Četiri su glavna principa organskog uzgoja: zdravo tlo, biljke, ljudi i životinje, što je važno i za održivost razvoja. Za razliku od konvecnionalne proizvodnje, ekološka daje više energije no što troši. Biološki uzgoj u potpunosti zanemaruje upotrebu kemijskih sredstava, a podrazumijeva prirodnu pomoć bakterija, algi i glista koje su glavne zvijezde polja jer prokopavaju kanaliće, pa su najbolji prirodni razmekšivači i prozračivači tla. Nakon uništenja, za nastanak novog tla pogodnog za život potrebno je i do 20 godina! Zdravo tlo s biouzgojem prepoznaje se po poljskom cvijeću što samo niče između usjeva, dok ga u onome uništenome kemijskim supstancama nema.
Za kraj, mala zanimljivost u korist organskog uzgoja: stari Egipćani i Azteci svojim su načinom proizvodnje prehranjivali 15 ljudi s hektara zemlje, dok istraživanja u današnjem SAD-u pokazuju poraznu činjenicu da se s njega hrani samo jedan čovjek! Na tome principu, u sjedištu Hippa u njemačkom Pfaffenhofenu dnevno se proizvede milijun i pol staklenki hrane za bebe dnevno, što iznosi 500 milijuna komada godišnje.
