Važna prirodna tvar, serotonin, jedan je od najmoćnijih tjelesnih modulatora raspoloženja, spavanja i svijesti o boli. Proizvode ga mozak i živčani sustav ljudi i životinja od određenih hranjivih tvari u hrani koju pojedemo. Kolebanja razine serotonina, kako tvrdi Carlo Hart, autorica knjige 'Tajne serotonina' u izdanju Mozaik knjige, u mozgu mogu izazvati depresiju, tjeskobu, neumjereno prejedanje, nesanicu i glavobolju.

Ljudi su često vrlo skloni pretpostavci da je njihova želja i žudnja za određenom hranom odraz bioloških potreba. No, zapravo, većina ljudi slabo je oboružana instinktima za odabir hrane koja će zadovoljiti ono puno važnije – fiziološke potrebe, ali i poboljšati trenutno raspoloženje i podići energiju te održati razinu serotonina.

Iako kemija hrane i raspoloženja nije do kraja razjašnjena, sigurno je da u današnje vrijeme konzumiramo daleko previše hrane koja sadržava mnogo šećera i masti. Zbog toga što je takva hrana obogaćena svim mogućim čarima okusa i mirisa u pakiranjima smišljenim za određene ciljne skupine, odvlači pozornost od zdrave i prirodne hrane koja je pogodnija za organizam i raspoloženje.

Šećer i raspoloženje

Šećer može podići energiju jednako kao i kofein. Šećer izaziva eksploziju brzoizgarajuće energije koja bi mogla biti odgovorna za želju koju veliki broj ljudi osjeća prema slatkišima. Međutim, kod nekih osoba nakon povišene razine šećera slijedi znatno snižena razina te uslijed toga mnogi postaju nervozni ili osjećaju mučninu nakon konzumacije veće količine šećera.

Obrok bogat šećerom može podići energiju i popraviti raspoloženje, ali kasnije to moramo 'platiti'. Naime, kada god probavimo bilo koji oblik šećera i on uđe u krvotok, oslobađa se inzulin koji služi za reguliranje količine glukoze u krvotoku i njezinu apsorpcije u tkivo. Kada šećer naglo nestane iz krvotoka, dva do tri sata nakon obroka, može doći do sasvim suprotnog djelovanja, zbog kojega ponovno osjećamo glad, iako smo do tada unijeli i više nego dovoljno kalorija te ubrzo postajemo razdražljivi, gladni i slabi.

Osobe koje pate od migrene često imaju glavobolje izazvane naglim padom šećera u krvi te im se preporučuje izbjegavanje hrane s visokim postotkom rafiniranog šećera, kukuruzni sirup i med.

Minerali, vitamini i raspoloženje

Loše prehrambene navike uobičajene su kod deprimiranih osoba, a isto bi se moglo reći i za manjak hranjivih tvari koji često prate poremećaje prehrane, migrenu, nesanicu i PMS. Manjak vitamina B kompleksa, vitamina C, nijacina i folne kiseline prati duševne bolesti. Čak i rubni manjak vitamina B i nijacina povezuje se s razdražljivošću, nervozom, umorom, mentalnom zbunjenošću, depresijom i emocionalnom nestabilnošću.

U slučaju uočavanja ovakvih simptoma i znakova možete razmisliti o uzimanju dodataka vitamina, iako je uvijek bolje odabrati prirodne proizvode, a prije svake konzumacije obratiti se liječniku za savjet.

Kolesterol i raspoloženje

Visoka razina kolesterola u krvi najveći je rizični čimbenik za srčani napadaj i druge bolesti srca i krvnih žila, a nedavna istraživanja su uspjela pronaći i vezu između lijekova za snižavanje kolesterola i sklonosti nasilju i agresiji. No, iako ta istraživanja nikada nisu iznijela sasvim čvrste dokaze, vaša najbolja strategija za dobro raspoloženje i dobro zdravlje je izbor konzumacije životinjskih masnoća te uzimanje hrane u umjerenim količinama.

Međutim, i hrana koja smanjuje razine LDL-a (lipoproteina niske gustoće) ili lošeg kolesterola u krvi može vam poboljšati raspoloženje i zdravlje. U njih se ubraja biljno ulje, kao što je maslinovo te ulja sadržana u sjemenkama i orašastim plodovima, primjerice sezamovo, suncokretovo, ulje šafranike i kikirikija.

Kofein i raspoloženje

Uz alkohol, kofein se smatra jednim od najpopularnijih modulatora raspoloženja. Kao stimulans, kofein ima prilično velik učinak na budnost i pozornost. Iako mnogi posežu za kofeinom u trenutku kada su neraspoložen, no naglim povećanjem unosa kofeina može imati vrlo neugodan učinak. Prekomjerni kofein izazvati će simptome nalik tjeskobu, drhtavicu, stanje hiperbudnosti i ubrzano kucanje srca.

Ljudima sklonim nesanici poslijepodnevna kava može poremetiti san. Visok dnevni unos kofeina umiješan je i u probleme kronične glavobolje, unatoč činjenici da je pravodobna doza kofeina može koristiti kao lijek protiv glavobolje.

Količina hrane koju konzumiramo ima izrazit učinak na raspoloženje i energiju. Veliki obroci djeluju umirujuće – što je možda blagodat za tjeskobne ljude. Za povećanje dnevne budnosti i energije, preporučuje se konzumacija nekoliko manjih obroka ugljikohidrata tijekom dana i razumno veliku večeru bjelančevina i ugljikohidrata.

Raspoloženje i bjelančevine

Općenito, ljudi koji se smatraju žudiocima za ugljikohidratima navode da ih bjelančevine čine pospanima, a ugljikohidrati im daju energiju i popravljaju raspoloženje. Drugi će ljudi imati upravo suprotnu reakciju, njih će ugljikohidrati opuštati i umirivati, a bjelančevine će im podizati energiju i budnost.

Odabir pravih ugljikohidrata

Ugljikohidrati daju energiju i osiguravaju šećere ili škrob koji tijelo može sagorjeti u trenutnu energiju ili pohraniti u obliku glikogena. Ugljikohidrati u brzoj hrani imaju malo hranjive vrijednosti, a takva hrana puna je praznih kalorija i nekih nepoželjnih zasićenih masti, odnosno 'lošeg' kolesterola.

Pravilno kombinirani i uravnoteženi, ugljikohidrati vam mogu osiguravati i sve potrebne bjelančevine. Kod ljudi koji pate od sezonske potištenosti ili problema prejedanja, želja za ugljikohidratima često se povezuje s debljanjem. Međutim, u najvećem broju tih slučajeva radi se konzumaciji ugljikohidrata u brzoj hrani ili o obrocima škroba u kombinaciji s previše mesa i masti. Konzumacijom ugljikohidrata s malo masti i malo šećera održat ćete dobro raspoloženje i sačuvati željenu težinu ili postupno mršavjeti.