S dolaskom toplijeg vremena svi žele smršavjeti jer žele izgledati vitko i privlačno, ali debljina nije estetski problem unatoč tomu što ga mnogi doživljavaju isključivo tako. Naprotiv, riječ je o bolesti koja i u Hrvatskoj poprima sve ozbiljnije razmjere. Upravo zato nedavno je u Zagrebu otvoren Centar za promicanje zdravlja 'Živjeti zdravo' kojemu je cilj, među ostalim, promicati pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost
Problemu debljine u Hrvatskoj dugo vremena nije se pridavala potrebna pozornost, a istraživanja koja su provođena prikazivala su različite rezultate u pogledu učestalosti debljine. Raspon učestalosti prekomjerne tjelesne mase kretao se od 43,2 posto do 79,2 posto kod muškaraca, odnosno od 33,6 posto do 49,9 kod žena. Učestalost debljine pak kretala se u rasponu od 17 do 25 posto kod muškaraca te od 12 do 26 posto kod žena. Zbog svega toga, ali i sve naglašenijeg prepoznavanja javnozdravstvene važnosti debljine, javila se potreba za reprezentativnim istraživanjem koje bi bilo temelj za stručno i znanstveno rješavanje problema debljine u Hrvatskoj.
Takvo istraživanje - Hrvatska zdravstvena anketa (HZA) - provedeno je u dva navrata i to 2003. te 2008. godine u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta 'Regionalizam kardiovaskularnih bihevioralnih rizika – model intervencije' Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Uočeno je da u Hrvatskoj 20,37 posto odraslog stanovništva boluje od debljine te da nema pretjerane razlike između muškaraca i žena. Točnije, debljina je prisutna u 20,14 posto muškaraca i 20,60 posto žena.
Međutim, značajna razlika uočena je kod osoba s prekomjernom tjelesnom masom gdje čak 43,17 posto muškaraca i 33,57 posto ima prekomjeran broj kilograma. Ovi podaci, kako pojašnjava Sanja Musić Milanović, voditeljica Odjela za prevenciju debljine Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, pokazuju da se Hrvatska nalazi u gornjoj trećini zabilježenih prevalencija odraslih osoba s debljinom među razvijenim zemljama.
'U razdoblju od 2003. do 2008. godine evidentirano je 8,72 posto novih slučajeva debljine među muškim ispitanicima te 20,59 posto novih slučajeva kod ženskih ispitanica. Prosječna godišnja stopa porasta debljine u Hrvatskoj u tom petogodišnjem razdoblju kod muškaraca iznosi 10,60 posto, a u žena 11,08 posto. Projekcija ovih podataka na ukupno stanovništvo Republike Hrvatske ukazuje na porast problema debljine od oko jedan posto godišnje u promatranom petogodišnjem razdoblju', ističe Musić Milanović.
Opasnost se krije u suhomesnatim proizvodima
Rezultati ovog istraživanja pokazuju i da je rizik za debljinu najveći u dobi od 45 do 54 godina, u ruralnoj sredini, među niže obrazovanima i osobama s nižim prihodima, sklonima prekomjernom pijenju te nepušačima.
'Najvažniji prehrambeni bihevioralni prediktor debljine je prekomjerni unos 'skrivenih' masnoća životinjskog porijekla, mjeren učestalošću konzumiranja suhomesnatih proizvoda. Za razliku od takvih proizvoda, korištenje životinjskih masti ili biljnog ulja uglavnom ne predstavlja ključni rizik za debljinu. Ovaj rezultat, iako ne sasvim očekivan, logičan je. Naše je stanovništvo kroz brojne medijske edukacije upoznato i upozoravano na problem unosa životinjskih masnoća pa ga ili zaista manje koriste ili daju 'poželjan' odgovor. Međutim, suhomesnati proizvodi rizik su o kojem se nedovoljno govori, a bogati su i masnoćama i energijom', napominje Musić Milanović.
Svjetski problem broj jedan!
Debljina je jedan od glavnih uzročnika mnogih današnjih bolesti, uključujući i onih koje dovode do smrtnog ishoda - kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, moždanog udara, šećerne bolesti i određenih vrsta raka. Prema Europskoj strategiji prevencije i kontrole kroničnih nezaraznih bolesti, identificirana su četiri rizika ponašanja kao i tri biomedicinska rizika koja utječu na razvoj pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti današnjice - kardiovaskularne bolesti, tumori, šećerna bolest tipa dva, kronična opstruktivna bolest pluća te mentalni poremećaji. 'Od svih identificiranih rizika, samo prekomjerna tjelesna masa i debljina leže u podlozi i predstavljaju značajan rizik za razvoj svih pet bolesti. Uz to, debljina je statistički značajan rizik i za druga dva biomedicinska rizika, hipertenziju i dislipidemiju. Hipertenzija je 2,9 puta češća u osoba s debljinom nego u općoj populaciji, a dislipidemija je češća 1,5 puta', ističe Musić Milanović.
Debljina je danas prisutna u cijelomu svijetu. Premda je još uvijek uglavnom problem bogatih industrijskih zemalja čije stanovništvo ima nesmetan pristup neiscrpnim količinama relativno jeftine, ukusne i energetski bogate hrane, debljina je prisutna i u siromašnim zemljama u kojima prevladava vrlo masna i nekvalitetna hrana. Opseg problema poprimio je epidemijske razmjere s više od 35 posto osoba starijih od 20 godina s prekomjernom tjelesnom masom i više od 700 milijuna odraslih osoba s debljinom u svijetu. Zabrinjava i činjenica kako se debljina gotovo udvostručila u razdoblju od 1980. do 2008. godine. Zbog svega toga Svjetska zdravstvena organizacija smatra debljinu najvećim javnozdravstvenim problemom današnjice.
