Starosna makularna degeneracija utječe na centralni vid, a time i na sposobnost raspoznavanja finih detalja, no u ranijim stadijima možda nećete doživjeti simptome pa tako nećete ni shvatiti da je imate. Postoje dvije vrste starosne makularne degeneracije – suha i vlažna, s time da se pretežno javlja u suhom obliku. Prvo se može razviti u jednom oku ili oba oka i zatim utjecati na oba oka. No, s vremenom vam se vid može pogoršati i utjecati na sposobnost obavljanja raznih radnji. Poput čitanja, vožnje i raspoznavanja lica.

A što se tiče simptoma, koji su najčešći simptomi starosne makularne degeneracije?

Pogoršan ili nejasan vid jedan je od najčešćih simptoma starosne makularne degeneracije. Moguće je da vam se vid zamagli ili da vam se u središtu vidnog polja pojavljuju tamna područja. Jedan je od simptoma teškoća prepoznavanja poznatih lica. Može se desiti i da vam u vidnom polju ravne crte izgledaju valovito ili iskrivljeno. No, važno je istaknuti da simptomi starosne makularne degeneracije mogu ličiti bilo kojoj drugoj bolesti oka. Stoga trebate saznati jeste li kandidat ta razvoj te bolesti, a zatim je maksimalno nastojati spriječiti. Posavjetujte se s liječnikom u vezi uzroka starosne makularne degeneracije i saznajte imate li veće izglede za razvoj starosne makularne degeneracije.

A kako ćete znati imate li veće izglede za razvoj bolesti? Na koje čimbenike rizika treba pripaziti?

Evo tek nekoliko čimbenika rizika na koje trebate pripaziti.

Genetika i starenje

Genetika igra veliku ulogu u razvoju starosne makularne degeneracije. Da, starenje predstavlja rizik, a radi se o riziku koji ne možemo kontrolirati. U jedne od sedam osoba starijih od 50 godina prisutni su određeni znakovi starosne makularne degeneracije. No, genetika predstavlja dodatni rizik koji ne smijete zanemarivati. Istina, taj je rizik nemoguće kontrolirati, no dobro je pripaziti na njega. Ako vam koji od roditelja pati od ove bolesti, vjerojatno bi se mogla razviti i kod vas. Zapravo genetički čimbenici igraju određenu ulogu u 70 posto slučajeva starosne makularne degeneracije.

A što se tiče genetike, ako imate svijetle oči, veći su izgledi za razvoj suhog oblika starosne makularne degeneracije. Moguće da je tako iz razloga što oči svijetle boje ne odbijaju ultraljubičaste zrake jednako učinkovito kao tamne oči. Stoga pripazite ako imate plave oči!

Pušenje

Za razliku od genetike i starenja, pušenje je čimbenik rizika koji možete kontrolirati. I stvarno nešto i učiniti po tom pitanju. Zašto? Zato jer je pušenje najveći promjenjivi čimbenik rizika nastanka starosne makularne degeneracije. Neka ispitivanja pokazuju da pušači imaju tri do četiri puta veće izglede za razvoj starosne makularne degeneracije. Stoga je najbolje prestati pušiti i to odmah. Od te će promjene načina života koristi imati vaša pluća, no zapravo će vam se i ukupno zdravstveno stanje poboljšati. A i novčanik će vam biti zahvalan.

Dodatne savjete potražiti ovdje.

Pretilost i kardiovaskularne tegobe

Pretilost je u današnje doba često oboljenje koje uzrokuje mnoge tegobe u mnogim aspektima života. No, pretilost usto može predstavljati rizik razvoja starosne makularne degeneracije. Zato je najbolje paziti na liniju, a posebno u vašoj starijoj dobi. Kardiovaskularna oboljenja također mogu biti čimbenik rizika nastanka starosne makularne degeneracije koji je potrebno ozbiljno shvatiti. Stoga se držite redovnog rasporeda liječničkih pregleda. Ne zaboravljajte ih.

Žene

Da. Žene imaju veći izgled za razvoj starosne makularne degeneracije. Oko 2/3 osoba oboljelih od starosne makularne degeneracije su žene, a 1/3 otpada na muškarce, no tome je tako uglavnom zbog činjenice da žene žive znatno duže od muškaraca.

Dobro je znati što se može učiniti po tom pitanju

Postoje određene stvari u vezi mogućeg razvoja ove bolesti koje ne možete kontrolirati. No, postoje i stvari koje možete učiniti kako biste si poboljšali način života. Primjerice, da prestanete pušiti i vodite više brige o namirnicama koje konzumirate.