Doktorica Anera Lazić u Hrvatsku je donijela medicinu životnog stila, a sve pojedinosti o ovom drugačijem pristupu zdravlju otkrila je u razgovoru za tportal
Medicina životnog stila novost je na našim prostorima, a njezin jedinstven i sveobuhvatan pristup zdravlju izaziva sve veći interes javnosti željne holističkog pristupa tretiranju i prevenciji bolesti.
Ova grana medicine relativno je mlada, a podrazumijeva usvajanje zdravih životnih navika koje pomažu u prevenciji i liječenju nezaraznih bolesti. U praksi, u njezinoj primjeni nerijetko sudjeluje tim stručnjaka koji obuhvaća liječnike, psihologe, kineziologe i nutricioniste, a oni uz individualan pristup kreiraju preporuke za usvajanje potrebnih navika koje će dovesti do oporavka, iscjeljenja i osnaženja organizma.
Prva liječnica medicine životnog stila u Hrvatskoj
Medicina životnog stila stigla je i u Hrvatsku zahvaljujući dr. med. Aneri Lazić, a ona ju je otkrila u privatnoj klinici u Berlinu. Ovaj koncept toliko joj je promijenio način na koji gleda medicinu i život da se aktivno odlučila posvetiti edukaciji u tom području. Stekla je certifikat u ustanovi International Board of Lifestyle Medicine te se vratila u Hrvatsku kako bi podijelila svoja znanja. U suradnji s prof.dr.sc. Igorom Jukićem pokrenula je Biotrening Lifestyle Medicine Centar, s prof. Jukić i prof. Ivanom Kolčić pokrenula je Hrvatsku udrugu za medicinu životnog stila, a s prof.dr.sc. Đurđicom Kašubom Lazić i tvrtku za holistički pristup zdravlju i dugovječnosti Longevity Code.
U razgovoru za tportal, dr. Lazić pojasnila je što točno podrazumijeva ova praksa medicine, kako se primjenjuje te koje navike već danas možemo početi usvajati u svojem životu za poboljšanje zdravlja.
'Riječ je o grani medicine koja je zasnovana na znanstvenim dokazima, a koristi terapijske intervencije u promjeni načina života kao prvi pristup ili modalitet prevencije i liječenja kroničnih nezaraznih bolesti. Takav pristup često dovodi do promjene tijeka ili poboljšanja takvih stanja. O čemu se zapravo radi? Medicinom životnog stila preveniramo razvoj kroničnih bolesti, ali kada se one i razviju, koristimo promjene onoga što nas je do toga dovelo kao osnovni način liječenja. Naravno, koristimo i lijekove prema smjernicama kada to treba i kada su oni nužni. Temeljni preduvjet u liječenju i prevenciji bolesti je promjena načina života ili higijensko-dijetetske mjere', pojasnila je dr. Lazić, inače predstavnica Hrvatske u Europskom vijeću medicine životnog stila te u Svjetskoj organizaciji medicine životnog stila.
'Niste osuđeni na kroničnu bolest'
'Također, rušimo ideje da ste osuđeni na kroničnu bolest zbog svojih gena jer svojim navikama možemo mijenjati ekspresiju tih gena, na što otpada 85 posto i više uzroka svih kroničnih nezaraznih bolesti. U našem radu važno je sudjelovanje svih zdravstvenih djelatnika, jer oni su nezaobilazan dio tima i ponekad će promjene zdravstvenih navika puno bolje provesti s pacijentom i zajednicom od liječnika. Ostale intervencije koje su po život važne, poput lijekova, operacija i sl., onaj su nužni, ali manji stup liječenja kroničnih bolesti i danas se dobro zna kada su potrebne', rekla je, uz naglasak da mnoga znanja o onom čime se bavi proizlaze iz područja poput kineziologije, nutricionizma i psihologije.
Čime se bavi medicina životnog stila?
Glavni stupovi kojima se medicina životnog stila bavi su:
- pravilna prehrana, s posebnim naglaskom na cjelovitoj, pretežno biljnoj prehrani poput povrća, voća, grahorica, orašastih plodova i sjemenki
- tjelesna aktivnost i vježbanje u kojemu uživate i koje možete prakticirati svakodnevno te održavati cijeli život
- upravljanje stresom i mentalno zdravlje, a fokus je na učenju tehnika smanjenja stresa te prisutnosti kako biste poboljšali svoje blagostanje
- izbjegavanje rizičnih tvari i nezdravih navika kao što su duhan, alkohol i droge, ali i bihevioralnih ovisnosti poput ovisnosti o kockanju, internetu, videoigrama, seksu i seksualnim sadržajima, kupovanju i drugima
- spavanje, s posebnim naglaskom na kvalitetu spavanja
- društvena povezanost uvelike pridonosi emotivnom blagostanju, a osobe sa snažnim sustavom podrške bolje uspijevaju u uvođenju i održavanju zdravih promjena u načinu života.
Pojasnila je da alati koji se koriste u medicini životnog stila vuku svoje korijene iz znanosti o promjeni ponašanja i principa primarno iz psihološke literature, uključujući motivacijski intervju, osnove kognitivno-bihevioralne terapije, vještine vođenja kroz promjenu, poticanje kroz vanjsku i unutarnju motivaciju te ostalih procesa koji facilitiraju dugoročnu promjenu i usvajanje zdravih životnih navika.
'Dodatno, liječnici u medicini životnog stila stvaraju timove i koordiniraju resurse dostupne u zajednici u korist promjene zdravstvenog ponašanja pacijenta na bolje. K tome, u medicini životnog stila potrebne su snažne vještine vođenja i promocije zdravlja ne samo u svakodnevnoj komunikaciji s pacijentima, već i u osobnom životu i zajednici', kaže dr. Lazić te ističe da je ona zapravo temelj konvencionalne medicine.
Drugačiji pristup
'Kao što sam prije napomenula, promjene u životnim navikama prva su linija liječenja svih kroničnih nezaraznih bolesti i istaknute su u svim nacionalnim smjernicama liječenja tih bolesti. Međutim, pristup je drugačiji. Osnovni postulat medicine životnog stila je da je pacijent aktivan sudionik u kreiranju svojeg plana liječenja i svojeg zdravlja. Za to je potrebna edukacija o važnosti promjene životnog stila i utjecaju životnih navika na zdravlje, ali i 'edukacija' liječnika o potrebama, životnom stilu, mogućnostima i životnim vrijednostima tog pacijenta.'
Kako se primjenjuje medicina životnog stila?
'Osim konzultacija jedan-na-jedan, upotrebljavaju se različiti drugi modaliteti, poput grupnih konzultacija ili intenzivnih tretmana s multidisciplinarnim timom stručnjaka koji su se pokazali učinkoviti za kontrolu i poboljšanje tijeka određenih kroničnih bolesti. Životne navike se ne stvaraju preko noći, stoga je tretman u medicini životnog stila dugoročan, a naglasak se stavlja na motivaciju, prevenciju, predviđanje recidiva, suradnju i izgradnju povjerenja s pacijentom', pojasnila je liječnica.
Kada je riječ o primjeni medicine životnog stila u Hrvatskoj, dr. Lazić ističe da je fokus zasad na pružanju edukacije liječnicima, zdravstvenim radnicima i profesionalcima kako bi je mogli primjenjivati u široj populaciji jer zasad ne postoji dovoljno liječnika koji se bave time, s obzirom na to da je ona jedina na području Hrvatske koja je prošla cjelokupnu certifikaciju.
'Ipak, neki dijelovi medicine životnog stila provode se kroz napore pojedinaca u zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj. Najsličnije primjere medicini životnog stila možete naći u stacionarnim programima kardiološke rehabilitacije, primjerice u jednoj klinici u Opatiji. Hrvatski zavod za javno zdravstvo uložio je velike napore za pokretanje savjetovanja o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i vježbanju, mentalnom zdravlju i sl., dostupnima u svim dijelovima Hrvatske. Dom zdravlja Zagreb Centar uveo je pilot-projekt vježbanje na recept, a imaju i službu za savjetovanje o prehrani. U Osijeku postoji Program osječkog smanjenja težine (POST), a nevladine udruge nude mogućnosti za učenje o zdravim životnim navikama za prevenciju i liječenje bolesti.'
Ključni problemi u primjeni
'Ključan problem medicine životnog stila u Hrvatskoj je to što je ona jako mlada (iako se u nekim krajevima svijeta prakticira više od 20 godina) grana te, kao i za sve novitete, treba izvjesno vrijeme da je prihvate stručna zajednica i javnost. Dodatno, edukacija je problem zato što medicina životnog stila još nije prepoznata u Hrvatskoj te se znanja o šest stupova medicine životnog stila ne podučavaju na medicinskim fakultetima. Problem proizlazi i iz nepostojanja okvira za prakticiranje medicine životnog stila u Hrvatskoj te manjka multidisciplinarne suradnje i nedovoljnog uključivanja znanja, resursa i ljudstva iz područja nutricionizma, kineziologije i psihologije u brigu o ljudskom zdravlju.'
Kome je namijenjena?
Ako se pitate za koje je poteškoće pogodna medicina životnog stila, odgovor je - za sve!
'Većina ljudi smatra da je promjena životnih navika potrebna samo osobama koje se bore sa srčanim oboljenjima, dijabetesom ili drugim kroničnim bolestima, no pristupanje zdravlju iz perspektive medicine životnog stila može znatno smanjiti vjerojatnost razvoja teških bolesti u kasnijem životu. Ona je orijentirana na uspostavljanje potpunog biološkog, psihološkog i društvenog blagostanja osobe', pojasnila je dr. Lazić pa dodala s kojim joj se poteškoćama osobe najčešće javljaju:
'Osobe koje imaju problema ili dijagnoze poput prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, dijabetesa tipa 2, povišenih masnoća u krvi, masne jetre, povišenog krvnog tlaka, kardiovaskularnih oboljenja, bolova u zglobovima, anksioznosti, depresije, sindroma izgaranja (burnout), poremećaja spavanja i sl. najčešće se javljaju i prepoznaju potrebu za medicinom životnog stila.'
Rast popularnosti
'Medicina životnog stila najranije se razvila u SAD-u i Australiji, gdje je doživjela najveći procvat i gdje sada postoje specijalizacije i subspecijalizacije doktora u ovom području, kao i definirani okviri za rad te programi za pacijente, a čak ih sufinanciraju vlade. Iz ovih zemalja, ali uključujući i istočnu Aziju i Veliku Britaniju, dolazi i najveći broj istraživanja u ovom području. Njezin veliki procvat događa se u Velikoj Britaniji, a u Litvi se već gotovo čitavo desetljeće provodi magisterij iz medicine životnog stila.'
Pregled kod liječnika medicine životnog stila
Otkrila nam je i da pregled kod liječnika medicine životnog stila započinje sveobuhvatnom procjenom trenutnog stanja pacijenta, a uključuje razgovor o trenutnim simptomima, osobnim ciljevima u promjeni navika, izradi plana liječenja i dobivanja 'životnog stila na recept'. Liječnik, medicinska sestra ili tehničar čak će vam osobno pokazati vježbu koju trebate raditi ili kako biti aktivni, usmjeravati vas u vašim prehrambenim navikama, stvoriti strategiju za spavanje, upravljanje stresom ili voditi vas kroz prestanak pušenja, usmjeriti vas na resurse u zajednici koji vam mogu pomoći i još mnogo toga, ovisno o individualnim potrebama.
'Pacijent može očekivati da će se puno više razgovarati o njemu i njegovom viđenju bolesti ili stanja, razumijevanju tog stanja i ojačavanju njegovih sposobnosti te da će se pratiti njegov progres. Liječnici medicine životnog stila mogu je prakticirati i u svojim standardnim savjetovanjima kroz kratke oblike konzultacije o životnim navikama, a koje su znanstveno potvrđeno vrlo efikasne', napominje.
Najčešće zablude
Očekivano, kao i kod svakih noviteta, zabluda je jako puno. Dr. Lazić istaknula je da su najčešće one da se medicina životnog stila protivi lijekovima, promovira uzimanje dodataka prehrani, da je to komplementarna, alternativna ili 'prirodna' medicina ili isto što i preventivna medicina. Također, česta zabluda jest da promovira dijete ili veganstvo, da je to medicina za bogate, da je svi liječnici već prakticiraju i sl.
'Medicina životnog stila nije nešto što se 'uzima', to je nešto što radite ili pomažete drugima da rade. Temeljena je isključivo na znanosti, koristi znanstveno dokazane intervencije i stoga ne može biti ni alternativna, komplementarna ni 'prirodna' medicina. Ne promovira dijete, nego se odnosi na poboljšanje pristupa prehrani.'
Kako bismo što jasnije razumjeli učinke primjene ovakve medicine, izdvojila je neke od najznačajnijih rezultata kojima je svjedočila u svojoj karijeri.
'Promjene koje nalaže medicina životnog stila rezultirale su gubitkom na tjelesnoj težini, čak 20-ak i više kilograma, potom na poboljšanju parametara bolesti kao što su dijabetes tipa 2, masnoća u krvi, depresija, bolovi u leđima i mnogih drugih. Uz to, pacijenti su uspostavili bolje odnose sa sobom, sa svojim obiteljima, više se smijali, imali više energije, bili prisutni i ispunjeni. Također, prvi put susrećem nasmijane, ispunjene i motivirane liječnike i zdravstvene djelatnike koji se međusobno povezuju oko medicine životnog stila. Motivirani su za sebe i za svoje pacijente – to su rezultati koji se ne mogu mjeriti', istaknula je.
Evo kako i vi možete prakticirati medicinu životnog stila
Izdvojila je praktične korake u poboljšanju životnog stila iz svakog od šest stupova, a svatko ih može primijeniti za poboljšanje sveukupnog zdravlja i prevenciju bolesti.
- Prehrana – jedite što više cjelovite hrane. Drugim riječima, točno znajte vam je na tanjuru: primjerice za salamu i slatka gazirana pića ne znate što je sve unutra, a za mrkvu i vodu znate.
- Kretanje i vježbanje – dignite se sa stolice kada sjedite više od 45 minuta, hodajte ili vozite bicikl do posla ako možete, naučite napraviti čučanj ili iskorake i prakticirajte to, naučite kako pravilno dizati terete i primjenjujte to svaki put kada idete nešto podići – to je trening snage u stvarnom životu.
- Mentalno zdravlje – čitajte knjige ili blogove koji su usmjereni na mentalno zdravlje, zapisujte svoje misli i osjećaje, često boravite u prirodi.
- Društveni odnosi - kada ste s dragim ljudima, slušajte ih, budite prisutni, podijelite svoju zahvalnost što ste s njima, volontirajte, učinite dobro djelo za druge.
- San – ako možete, svaki dan idite spavati u isto vrijeme, smanjite unos kave, energetskih napitaka i čajeva s teinom tijekom dana, navečer zamijenite gledanje TV-a, serija i mobitela čitanjem knjige, a kada možete, odmorite se tijekom dana.
- Rad na štetnim navikama – ako možete, ograničite vrijeme provedeno na društvenim mrežama ili ih deinstalirajte s mobitela, a ako pušite, smanjite broj cigareta... Ako pijete puno alkohola, ako koristite droge, izbjegavajte situacije u kojima znate da ćete ih konzumirati. Istupite i potražite potporu ili pomoć zajednice - škola nepušenja, anonimnih alkoholičara, anonimnih narkomana. Recite nekome da imate problem i zamolite ga/nju da ide s vama. Za svaku naviku uočite što ona znači i na koji način na vas utječe njezino smanjivanje te zapisujte svoje misli u tom procesu.
Za kraj, dr. Lazić savjetuje da vrijedi definirati područje na kojem želite raditi te reći svoj cilj jednoj ili više bliskih osoba, a koje će vam biti potpora u tome. Također, pomaže definirati situacije i izazove u kojima ste ranije bili uspješni te ih se prisjetiti u trenucima u kojima primjena navika postane teža.
'Primjerice, odredite da ćete nakon posla hodati 150 minuta tjedno, dakle 20 minuta dnevno, po kvartu u sljedeća tri mjeseca. Ili ćete uvesti šaku svježeg bobičastog voća u prehranu - od ponedjeljka do petka svako ćete ih jutro pojesti uz zobenu kašu u sljedećih mjesec dana, a ono će vam stajati na popisu za kupovinu u koju redovito idete kako biste imali pripremljeno voće za cijeli tjedan ili ćete ih imati smrznute u zamrzivaču pa ih vaditi svaki dan. Nakon što završi to razdoblje (u ovom slučaju jedan ili tri mjeseca), vidite što je ta promjena učinila za vas – kako se osjećate, kako je utjecala na razinu energije koju imate svaki dan, što je promijenila, gdje ste imali poteškoća. Ako ste imali poteškoća, razjasnite si zašto su se one javile i pokušajte pronaći rješenja. A zatim idite dalje, odnosno na početak nove promjene, a staru - ako vam se pokazala učinkovitom i održivom - ostavite i poslužite se njome kao primjerom svojeg uspjeha', zaključila je jedina hrvatska liječnica medicine životnog stila.