Rezultati objavljeni u časopisu Science Expres pokazali su neočekivanu raznolikost u zajednicama bakterija kod promatranih osoba, a znanstvenici se nadaju da će njihov atlas tjelesnih bakterija doprinijeti kliničkim istraživanjima.

'Ovo je dosad najkompletniji pogled koji imamo na mikrobiološku stranu nas samih. Na tome će naš tim i druge skupine moći nadograđivati svoja saznanja', rekao je voditelj istraživanja dr. Rob Knight. 'Naš je cilj otkriti što je normalno za zdravu osobu, a to će nam osigurati temelj za daljnja istraživanja o tome kako pomoći oboljelima', dodao je.

Na ljudskom tijelu, prema procjenama, živi 100 trilijuna mikroba. Mnogi od njih imaju važnu ulogu u održavanju fizioloških funkcija, uključujući razvoj imunološkog sustava, pomoć u probavi i održavanju zdravlja.

Stručnjaci su uzimali uzorke s tijela dobrovoljaca u razdoblju od tri mjeseca, najčešće sat ili dva nakon tuširanja. Koristeći se najnovijim metodama sekvencioniranja gena i računalnim tehnikama sastavili su mikrobiološku mapu ljudskog tijela.

Bakterijske zajednice nisu samo znatno varirale od osobe do osobe, već i znatno variraju od jednog dijela tijela do drugog te od pokusa do pokusa. Znanstvenici su tako ustanovili da najmanje varijacija ima kod bakterija pronađenih u usnoj šupljni, pod pazusima ili među nožnim prstima, vjerojatno zato što žive u mračnom i vlažnom okružju.

Otkriveno je da na koži u području glave, uključujući čelo, nos, uši i kosu, dominira jedan specifičan tip bakterija, no posve drugi na koži na bokovima ili nogama. Zatim, bakterije imaju različitu duljinu života na različitim dijelovima tijela.

'Imamo milijun pitanja. Zašto zdravi ljudi imaju toliko različite zajednice mikroba? Rađamo li se s njima ili one evoluiraju? I koliko?', rekao je dr. Noah Fierer.

Znanstvenici tvrde da bolje razumijevanje u varijacijama zajednica mikroba omogućuje bolju potragu za genetskim biomarkerima bolesti.