Međusobno razumijevanje, suosjećanje, davanje i primanje, dijeljenje dobrog i lošeg… sve su to značajke koje pripisujemo svojim prijateljima i zajedničkom odnosu u koji ulažemo vrijeme i emocije. Ako prijateljstva tako funkcioniraju u privatnom životu, trebala bi i u poslovnom, jer prijatelji su prijatelji, neovisno o hijerarhiji, prigodama za napredovanje i ostalim iskušenjima, zar ne? Pa, prije ne nego da…

Pravila prijateljstva, nazovimo ih tako, prilično su jasna, ali naša očekivanja, pa čak i definicija prijateljstva izvan posla i na poslu ne bi trebali biti isti, piše portal InsideOut.hr. Aristotel je, naprimjer, cijenio prijateljstvo zbog njegovih civilizacijskih kvaliteta, ali je razlikovao javnu i osobnu razinu. U društvu, načela prijateljstva - i suradništva - poticala su ono dobro u građanima, dok su privatno pomagala pojedincima da vode ispunjen, sretan i kvalitetan život. Prema grčkom filozofu, prijateljstva su bila zasnovana i na korisnosti i na zadovoljstvu, bila su i sredstvo i cilj.

Suradništvo, a ne koristoljublje
Upravo je korisnost najizraženija značajka uredskih prijateljstava. Nije pritom riječ, ili ne bi trebala biti, o koristoljublju. Ta bi se korisnost prije mogla definirati kao suradništvo u kojem glavno pitanje nije 'što netko može učiniti za mene', nego 'što možemo učiniti zajedno', tumače organizacijski psiholozi.

Uredska prijateljstva i započinju zajedničkim projektom, poslom, a kad se taj posao na bilo koji način prekine, uglavnom se prekidaju i prijateljstva, jer glavna osnova za njih više ne postoji. Da bi se nastavila, potreban je jači motiv od poznavanja nečijih radnih vještina i etike ili uvida u ponašanje s povremenih neformalnih druženja izvan posla, a opet povezanih s poslom.

Možemo li onda veze koje uspostavljamo s kolegama uopće nazivati prijateljstvom, odnosom koji ima posebno mjesto u našim životima? Ili bi te veze bilo najpoštenije opisati kao nešto više od poznanstva, a manje od prijateljstva, kao odnos koji pokriva samo posao, uz koji nam je dan ugodniji, a radni zadaci lakši jer znamo da imamo nekoga uza sebe ili iza sebe? Prema američkoj doktorici sociologije Jan Yager, to je prilično precizna definicija odnosa koji je višestruko koristan: jača moral grupe, omogućuje nam da dijelimo zajedničke vrijednosti, osigurava kolanje informacija i povezuje nas na radnom mjestu na kojem ipak provodimo velik dio dana.

Ne treba brzati
Više od toga ipak nije realno očekivati, a i teško je izvodivo. Kako se, naime, postaviti prema prijatelju, koji nam je ujedno kolega, kad poslovni rezultati krenu nizbrdo? Kako mu prigovoriti da je neučinkovit, da mu prijeti smanjenje ugovora ili otkaz ako smo večer prije s njim podijelili butelju vina, u nedjelju organizirali obiteljsko druženje, a usput znamo da mu se brak raspada?

Takvi bliski odnosi s kolegama, posebno ako je riječ o različitim stupnjevima hijerarhije, mogu dovesti ljude u tešku i kompromitirajuću situaciju da moraju birati između posla i prijateljstva, što može biti traumatično iskustvo. Bliskije veze zaposlenika istog statusa nešto su jednostavnije, no ni tu ne treba brzati.

Upoznajmo pravila igre
Da bi se razvilo istinsko prijateljstvo, potrebne su otprilike tri godine. Na poslu se sprijateljujemo mnogo brže jer smo svakodnevno upućeni jedni na druge i dijelimo isti prostor. Pritom smo često spremni podijeliti i ono što ne bismo trebali, pričati više nego slušati, posebno kad tek dođemo u neku sredinu. Motivi su različiti, ali uglavnom je riječ o tome da se želimo svidjeti, uklopiti, da se ne želimo osjećati usamljeno. Mlađi zaposlenici u pravilu su nesigurniji, još su skloniji takvom obrascu ponašanja, dok starijima to nije toliko važno jer im je život ispunjeniji i potrebu za pripadanjem zadovoljavaju u krugu obitelji i prijatelja.

Svi bi ostali trebali, za svoje dobro, svladati vještine opstanka u korporativnom ili svijetu rada, dajući si vremena da upoznaju pravila igre. Novim kolegama ne treba pristupati s nepovjerenjem, ali da bi se razvilo povjerenje, potrebno je više od nekoliko zajedničkih kava.

Tekst je preuzet s portala za primijenjenu psihologiju Insideout.hr.