Nema ničega lošeg u tome da se cijeni i potiče uspješnost mladih ljudi. Međutim, današnja generacija neminovno je opsjednuta mladošću i brzim instant uspjehom. Mnogi žele sve odmah i sada, a ponekad nam se čini kao da život završava tamo negdje oko tridesete, u najboljem slučaju četrdesete godine
Naravno, život u srednjim i kasnijim godinama itekako ima svoje čari, a Huffington Post donosi sedam doista dobrih razloga da se odmaknemo od trenda opsjednutosti mladošću i shvatimo kako je sasvim u redu, u nekim slučajevima čak i poželjno, određene uspjehe i ciljeve ostvariti u kasnijoj dobi.
Opsjednuti smo mladošću
Ne morate puno razmišljati kako biste vidjeli da je današnje društvo opsjednuto mladošću. U većini serija i filmova protagonisti su osobe srednjih dvadesetih godina, a javnost se voli usredotočiti na uspjehe mladih ljudi i pričati o tome što je netko postigao u životu sa svega dvadesetak godina.
Kada smo stalno usredotočeni koliko su mladi ili pak stari ljudi oko nas, i ako ocjenjujemo vlastite živote s obzirom na 'okrugle' godine, kao što je 25 ili 30 godina, nije ni čudo da upravo dob postaje središnji dio našeg identiteta.
Opsjednutost mladošću također odražava i potiče rasprostranjen društveni strah od starenja. Osim kulturalnog ideala starosti i srednjih godina, kako kaže psihoanalitičar Erik Erikson, naša civilizacija zapravo uopće ne njeguje koncept cijelog života.
Dvadesete i tridesete godine ionako su prilično stresno razdoblje života
Većina današnjih tridesetogodišnjaka složila bi se s tim da postojeći pritisak uopće nije lako svakodnevno podnositi. Tako se potiče postizanje što više uspjeha u što kraćem razdoblju. Upravo su osobe u tim godinama one koje su najviše izložene stresu, a neprestano isticanje kako vrijeme otkucava nimalo ne pridonosi cjelokupnom osjećaju stresa.
Osjećaj da već kaskate i zaostajete u životu, i to već u dobi od 23 godine, ili cijenjenje sebe i građenje samopoštovanja samo na račun vanjskih postignuća, jednostavno nije zdravo. Takvo stanje samo dodatno može pogoršati konstantan i stresan osjećaj kako za ništa nemamo dovoljno vremena, što se definira kao glad za vremenom, a dokazano umanjuje zadovoljstvo životom – a to zasigurno neće pomoći u smislenu postizanju uspjeha. Imajte na umu da život ne završava u 30., a postizanje cilja kasnije u životu njegovu važnost ne umanjuje.
Dvadesete i tridesete godine trebale bi biti razdoblje u kojem otkrivate i shvaćate stvari
Brojne rasprave vodile su se o tome na što treba 'potrošiti' dvadesete godine života, a čini se kako svatko ima svoj stav o tome, bez obzira gleda li na dvadesete kao na 'definirajuće desetljeće' ili pak kao 'produljenu adolescenciju'. Bez obzira na to koji je vaš stav o tome, znanstveni podaci pokazuju kako je mozak još u stanju razvoja do sredine dvadesetih, što znači da je upravo to vrijeme za istraživanje, učenje i eksperimentiranje.
Upravo zato, neki znanstvenici savjetuju kako je neke životne odluke bolje odgoditi do kasnih dvadesetih godina. 'Sve donedavno bili smo primorani na samom početku dvadesetih godina donijeti neke važne odluke, kao što su odluke o obrazovanju i karijeri, braku i odlasku u vojsku i to u vrijeme kada su dijelovi našeg mozga još u razvoju', tumači neuroznanstvenik Jay Giedd dodajući kako je dobra stvar to što dvadesete godine postaju vrijeme za otkrivanje i intenzivna iskustva pokušaja i pogrešaka.
Važna otkrića događaju se u kasnim tridesetim godinama
Ako još niste objavili svoju prvu knjigu, pokrenuli vlastiti posao, napisali doktorsku disertaciju ili zaradili svoj prvi milijun, a već vam je 35 – ne brinite se! Istraživanja pokazuju kako se glavna kreativna otkrića događaju uglavnom u kasnim tridesetim godinama.
Znanstvenici iz Nacionalnog zavoda za ekonomska istraživanja proučavali su dobitnike Nobelove nagrade te utvrdili kako su do svojih najvećih znanstvenih otkrića došli u dobi između 36. i 41. godine. No to nije slučaj samo sa znanstvenicima, već i s pjesnicima i svim drugim zanimanjima. Kako navode znanstvenici, čini se kako se do otkrića dolazi onda kada iskusan um vidi problem svježim pogledom.
Postoji puno prednosti ako procvjetate kasnije
Što Van Gogh, Julia Child i Sylvester Stallone imaju zajedničko? Velik uspjeh doživjeli su kasnije u životu. Van Gogh je počeo slikati tek u svojim kasnim dvadesetima, a Harrison Ford prvu veliku ulogu dobio je tek u 35. godini.
No ostvarivanje uspjeha nešto kasnije u životu može imati svojih prednosti, nakon što ste prošli fazu eksperimentiranja, učenja i fazu izazova. Oni koji kasnije uspiju u životu, prema mišljenju psihologa, mogu biti čak otporniji i sigurniji u svojim odlukama. Također, budući da su dulje čekali na uspjeh, imali su vremena za eksperimentiranje, činjenje pogrešaka, prevladavanje prepreka i učenje stvari na teži način – što na kraju može dovesti do dubljeg i smislenijeg ostvarenja cilja.
Što ste stariji, to život postaje veseliji
Život ne završava u tridesetoj, četrdesetoj, pedesetoj ili pak šezdesetoj. Ima puno toga čemu se možete radovati u budućnosti. Opsežna istraživanja pokazala su kako ljudi vrlo često više uživaju i sretniji su u kasnijoj životnoj dobi, a čak se pokazalo i kako se povećava opće blagostanje u životu. Novije istraživanje pokazalo je i kako mladi ljudi imaju tendenciju tražiti neobične i uzbudljive doživljaje, a starije osobe pronalaze veći užitak i vrijednost u jednostavnim stvarima.
Voska pozicija na poslu koju ste postigli u dvadesetim godinama ne odražava se značajno na cjelokupno zadovoljstvo. Harvard Grant, istraživanje koje je trajalo punih 75 godina, pokazalo je kako zadovoljstvo u kasnijem životu ima vrlo malo veze s postignućima tijekom karijere. U kontekstu ispunjena života, ljubav i veza s drugim osobama pokazali su se kao najjači prediktori sreće.
