Istraživanje provedeno na grupi osoba treće životne dobi pokazalo je da je mozak onih koji su svakodnevno jeli porciju od 100 grama kuhanoga špinata, kelja i drugih kupusnjača ili 200 grama zelene salate bio kao u 11 godina mlađih osoba, u usporedbi s grupom koja nije uopće ili je rijetko konzumirala ovo povrće. 

U testovima pamćenja i inteligencije najbolje je prošla grupa koja je dnevno prosječno konzumirala jednu i pol porciju zelenog povrća, piše Independent. 

Dr. Martha Morris iz Medicinskog centra čikaškoga Sveučilišta Rush, koja je vodila istraživanje, rezultate studije objavila je u stručnome časopisu Neurology. 

'Dodajući prehrani svakodnevno porciju zelenoga lisnatog povrća na jednostavan način pridonosite dobrom funkcioniranju mentalnog zdravlja', kazala je. 

'Po podacima kojima raspolažemo broj osoba koje će oboljeti od nekog oblika demencije u stalnom je i znatnom porastu, s obzirom na produljenje čovjekova životnog vijeka. Upravo zbog toga potrebna nam je učinkovita strategija da to spriječimo', upozorava Morris. 

Znanstvenica je sa svojim kolegama analizirala prehrambene navike 960 osoba prosječno starih 81 godinu. Nitko među njima nije bolovao od nekog oblika demencije, a znanstvenici su njihovo stanje pratili tijekom gotovo pet godina. 

Nakon obavljenih godišnjih testova pamćenja i inteligencije podijelili su ih u pet grupa, ovisno o tomu u kojoj su mjeri konzumirali zeleno lisnato povrće. 

Najbolje rezultate u testovima pokazala je grupa čiji su sudionici konzumirali dnevno jednu i pol porciju zelenoga lisnatog povrća, a kod svih ostalih rezultati su bili lošiji, ovisno o količini konzumiranog povrća. 

U desetgodišnjem razdoblju brzina propadanja moždanih funkcija kod konzumenata zelenoga lisnatog povrća bila je sporija za 0,05 standardnih jedinica godišnje nego kod onih koji su ga jeli u manjim količinama ili ga uopće nisu konzumirali, a to znači da je njihov mozak funkcionirao kao mozak osobe mlađe 11 godina.

Dr. Morris ističe da hrana sama po sebi, ukoliko je nezdrava neće samostalno rezultirati razvojem određene bolesti, no kvalitetnijom prehranom može se učiniti puno na području prevencije. Dodaje da hrana koju konzumiramo, bez sumnje može znatno utjecati na promjenu rizika od nastanka neke bolesti.

Demencija označava skupinu različitih simptoma poput slabijih vještina jezičnog izražavanja i govornih funkcija, percepcije, smanjenih kognitivnih vještina poput prosuđivanja i zaključivanja, a najizraženiji je gubitak pamćenja. 

Većina demencija posljedica je oštećenja mozga koja se dostupnim metodama liječenja ne mogu značajnije zaliječiti, poput Alzheimerove bolesti, osobito raširene među osobama treće životne dobi.