Donosi li roda djeci djecu? Odgovor znate, a svake ga godine u svijetu sazna dva milijuna djevojčica iz vlastitog iskustva, rađajući prije napunjene petnaeste godine života. Ako se nešto ne poduzme, do 2030. rađat će ih tri milijuna. U svijetu godišnje rodi 7,3 milijuna djevojaka mlađih od 18 godina od kojih, zbog nezrelosti organizma, umire 70.000. Očevi djece rijetko su balavi vršnjaci – 9 od 10 adolescentskih trudnoća nastaje u braku i sličnim vezama, glasi najnovije izvješće Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA)
Kada je postala majka, mala Meksikanka Edith bila je stara samo 10 godina i 10 mjeseci. Peruanka Laura Marina rodila je s navršenih 10 godina i 7 mjeseci. Tajlandska djevojčica Vanvisa Janmuk postala je mama sa samo 9 godina. U zagrebačkoj bolnici Merkur nedavno je 13-godišnja Romkinja donijela na svijet zdrave blizance, a u BiH je nedavno zabilježen slučaj 12-godišnje majke LJ. S. nedaleko od Doboja...
Majčinstvo u djetinjstvu. Djeca rađaju djecu, u dobi u kojoj neka još vjeruju da bebe donosi roda. Najmlađa poznata mama na svijetu, Lina Medina iz Perua, zasigurno nije znala ništa o dolasku djece na svijet, kada su joj 1939. carskim rezom izvadili iz trbuha zdravog dječačića – bila je stara samo 5 godina i 7 mjeseci, ali s potpuno razvijenim spolnim organima. To zasigurno nije znala ni mala šestogodišnja mama Jelisaveta iz Ukrajine ili 10-godišnja Mirta Fontora iz Argentine.
Zvuči strašno, kao što strašno zvuči najnovije izvješće Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA) naslovljeno 'Kada djevojčice postaju majke - izazovi tinejdžerske trudnoće', koje kaže da svake godine dva milijuna curica postaju majke prije navršene petnaeste godine života!
U svijetu godišnje rađa 7,3 milijuna djevojaka mlađih od 18 godina - svakog dana 20.000. Više od 90 posto ih potječe iz najsiromašnijih regija Subsaharske Afrike, Južne Azije i Južne Amerike. Tamo rađa svaka peta djevojčica prije osamnaeste godine života, pa se broj žena u dobi od 20 do 24 godine s majčinskim iskustvom prije osamnaeste penje na 36,4 milijuna, procjenjuje izvješće UN-a, s najviše njih u Južnoj Aziji (17,4 milijuna).
Hrvatska kao visokorazvijena sredina
U Nigeriji, Bangladešu, Čadu, Gvineji, Mozambiku, Maliju ili Ugandi rađa svaka deseta curica u dječjoj dobi prije navršene petnaeste godine. U Ugandi svaka žena ima dvoje djece više nego što ih želi, nije rijetkost dvanaestoro djece od više očeva, dok seksualni odnos često nije željen. U jednoj od zemalja s najmlađim stanovništvom (gotovo polovina od 37 milijuna je mlađa od 15 godina i 80 posto mlađa od 30, a godišnji prirast je 3,5 posto), dječje majke u Ugandi su neizbježna posljedica.
U industrijskim zemljama situacija je znatno drukčija – riječ je o 680.000 maloljetnih curica, od kojih skoro polovina dolazi iz SAD-a. A u nas? Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, godišnje rodi od 180 do 200 maloljetnica u dobi od 15 do 18 godina, dok u dobi nižoj od 14 godina majke postaju jedna do dvije djevojčice, zbog čega se ubrajamo u visokorazvijene sredine. U nas je prosjek ulaska u spolne odnose kod djevojčica još uvijek 17 godina, ali u zagrebačko Savjetovalište za mlade na Mirogojskoj 16 po savjet dođu i curice od 13 do 15 godina koje su već promijenile nekoliko partnera.
'Suviše često sredina optužuje djevojčice zbog trudnoće. Stvarnost je sasvim drukčija. Adolescentska trudnoća najčešće nije rezultat izbora, nego izostanak izbora i okolnosti izvan njihove kontrole', kaže izvršni direktor UNFPA Babatunde Osotimehin.
A među očevima najrjeđi su balavi, nezreli vršnjaci. U slučaju Meksikanke Edith, otac djeteta je 28-godišnji očuh, Laurine bebe 45-godišnji partner Laurine starije sestre, a djeteta Ukrajinke Mirte 69-godišnji djed, pa je riječ o nesretnim žrtvama notorne zataškivane pedofilije, koja se otkriva tek kad djetetu trbuh naraste do zuba.
Ali najviše, čak 9 od 10 adolescentskih trudnoća, nastaje u braku i sličnim vezama, pa je otac bebe 9-godišnje tajlandske djevojčice Vanvise Janmuk njezin 27-godišnji suprug! Tradicija ugovorenih dječjih vjenčanja, o kojima smo nedavno pisali, gdje roditelji udaju djevojčice za starije muškarce, siromaštvo, izostanak obrazovanja, nepostojanje savjetovališta za zaštitu od trudnoće, sve je to dio tvrde stvarnosti u kojoj djeca zbog rađanja djece nemaju pravo na djetinjstvo. A ni na zdravlje. Zbog nezrelosti organizma 70.000 curica od 10 do 18 godina umire godišnje u mukama zbog komplikacija u trudnoći ili pri porodu – cijeli jedan gradić. Ili 200 djevojčica dnevno.
Adolescentska trudnoća kao globalni problem
Organizacija Save the Children izračunala je da je rizik za ženu da umre tijekom trudnoće i poroda u nekoj Nigeriji 1: 30 za razliku od Finske gdje je omjer 1:12.200. Ako ostanu žive, zbog dugotrajnih i teških trudova dječje majke najčešće pate od posljedica tzv. opstetričke fistule, rupe u porođajnom kanalu, što (ako se kirurški ne obradi) dovodi do nemogućnosti zadržavanja mokraće, a time ne samo do fizioloških, nego i psiholoških problema, srama, izolacije u društvu itd.
Adolescentska trudnoća je globalni problem, upozorava već neko vrijeme UNFPA, ali neki toj organizaciji zamjeraju što je tek ove godine izašla s konkretnim brojkama i procjenama. U vrijeme najveće adolescentske populacije ikada zabilježene u povijesti, globalna zajednica za rješavanje toga problema izdvaja jedva dva centa od svakog dolara utrošenog na rješavanje pitanja o razvoju djevojčica u adolescentskoj dobi. Nije sve u novcu, poručuje UNFPA, i ne može sve samo jedna organizacija, a prave promjene nisu moguće promjenom ponašanja djevojčica – zaključuje njegovo izvješće – nego samo promjenom društvene svijesti u pogođenim sredinama.
Zadatak je vrlo škakljiv, ali ako se trend ne zaustavi, upozoravaju u UNPFA-i, broj majki mlađih od 15 godina mogao bi se do 2030. popeti na 3 milijuna!
