Kako je izvijestila policija, sedmogodišnje dijete je preminulo, a petero je osoba ozlijeđeno, od kojih troje djece i dvoje odraslih, potvrdila je i ministrica zdravstva Irena Hrstić te kazala da je zgrožena napadom.

Užasan događaj zadnjeg dana prije početka zimskih školskih praznika otvorio je brojna pitanja, uključujući sigurnost djece u školama, a u svakom slučaju, posljedice ovog zločina još će se dugo osjećati.

Prema riječima psihologa Krešimira Prijatelja s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru, ovakvi događaji su vrlo rijetki, ali njihovi učinci na pojedince i društvo mogu biti dugotrajni i ozbiljni.

'U ovom trenutku važno je ponuditi adekvatnu podršku svima koji su izravno ili neposredno pogođeni tragičnim događajem. Nezahvalno je razmišljati o razlozima uslijed kojih se netko odluči na ovakav čin. Kao ljudi, često možemo doživjeti da nam ono što percipiramo nejasnim ili neobjašnjivim stvara osjećaj straha, ali i druge suptilnije neugodne osjećaje, kao i opću uznemirenost. Kombinacija psiholoških problema, socijalne izolacije i drugih čimbenika često može pomoći u objašnjavanju uzroka nasilnih događaja.

Prema Teoriji planiranog ponašanja, kojom se vrlo jasno mogu pokušati obrazložiti devijantna ponašanja pojedinaca, do istih dolazi uslijed postojanja pozitivnih ili neutralnijih stavova prema nasilju koji su rezultat izloženosti. Naime mladi gotovo svakodnevno konzumiraju nasilne digitalne sadržaje ili svjedoče istima u svojoj neposrednoj okolini. Osim toga, na devijantno ponašanje djeluju i subjektivne norme, odnosno percepcija pojedinca o tome što druge (pojedincu bliske ili važne) osobe očekuju ili odobravaju. Tako, primjerice, pojedinac počinje devijantno ponašanje smatrati opravdanim ili prihvatljivim ako percipira da društvo u cjelini ne osuđuje dovoljno nasilje ili ima dojam da ga implicitno potiče. Osim toga, osoba doživljava nasilje opravdanim ako se osjeća izolirano i neprihvaćeno od strane okoline koju ujedno za to i okrivljuje, kao i ako doživljava normalizaciju ili ohrabrivanje nasilnog ponašanja u online kontekstima i zajednicama', objasnio je psiholog za tportal.

Ključno je raditi na stvaranju osjećaja sigurnosti

Osim toga, dodaje psiholog Prijatelj, na devijantno ponašanje djeluje i osjećaj kontrole nad ponašanjem.

'Osoba će se uključiti u devijantno ponašanje ako procijeni da ga ima sposobnost izvršiti i percipira kako ne postoji druga alternativa osim nasilja, što može biti odraz nedostatka podrške, osjećaja nemoći ili psihičkih poteškoća. Primjerice, pojedinac može imati osjećaj kontrole nad nasilnim ponašanjem ako su žrtve mlađe ili nemoćnije, ali i ako je svjestan da ne postoje zapreke koje bi ga onemogućile da pristupi potencijalnim žrtvama. Ipak, ovakav događaj ne smije nas navesti na generalizaciju ili stigmatizaciju mladih osoba, već na potrebu ranog prepoznavanja problema i pružanja podrške osobama koje pokazuju znakove psihičke patnje, agresije ili socijalne izolacije', rekao je.

'Ključno je raditi na stvaranju osjećaja sigurnosti i omogućiti im da u tom sigurnom prostoru izraze svoje strahove i osjećaje. Normalno je da roditelji diljem Hrvatske osjećaju zabrinutost za svoju djecu u ovakvim situacijama, ali i za vlastitu sposobnost da ih zaštite i pruže im osjećaj sigurnosti. Prisjetimo se, prije stavljanja maske s kisikom djetetu u avionu, masku prvo stavlja roditelj, kako bi uopće mogao biti koristan i zaštititi svoje dijete. Djeca prepoznaju suptilne emocionalne reakcije roditelja, uslijed čega je izrazito važno prepoznati i osvijestiti svoje trenutno stanje prije otvaranja ove teme s djetetom', savjetuje psiholog.

Osim toga, važno je djeci dati do znanja da su sigurna i da svi trenutačno rade na tome da ih zaštite.

'Djeca vole rutinu i strukturu, stoga bi bilo dobro da se pretjerano ne odstupa od uobičajenih obrazaca funkcioniranja. Ipak, kod djece nije neobična ni pojava strahova, zbog čega je važno biti fleksibilan s održavanjem ranije rutine. Do pojave strahova nerijetko može doći zbog konzumiranja digitalnih medijskih sadržaja o traumatskom događaju putem društvenih mreža, gdje se često senzacionalistički pristupa ovakvom tipu vijesti. Upravo zbog toga preporučljivo je s djecom komunicirati o kritičkom razmišljanju i sagledavanju vjerodostojnosti izvora informacija', upozorava psiholog Prijatelj.

Sigurnost djece, objašnjava, treba biti prioritet društva u cjelini, a ignoriranje postojećih problema koji ukazuju na porast psihičkih smetnji kod djece i mladih može dovesti do ozbiljnih posljedica za pojedince, obitelji i zajednicu.

Prevencija, rano prepoznavanje problema i dostupnost psihološke podrške ključni su koraci u zaštiti mentalnog zdravlja mladih i osiguravanju sigurnog okruženja u kojem mogu rasti i razvijati se.