Kako dolazi do povreda šake, ručnoga zgloba, podlaktice i lakta?
Svatko od nas je barem jednom u životu imao neku ozljedu u području šake, ručnoga zgloba (zglob u korijenu šake), podlaktice ili lakta, a koja je prouzrokovala bol i oticanje (bubrenje).
Udarci u ruku
Do ozljede šake, ručnoga zgloba, podlaktice ili lakta najčešće dolazi za vrijeme sportskih aktivnosti, radnji na poslu koje uključuju manualni rad, za vrijeme obavljanja kućanskih poslova kao i poslova u vrtu, prilikom udaraca šakom, prilikom pada kada se refleksno dočekujemo na šaku i slično.
Veći rizik od ozljeđivanja navedenih dijelova ruke je u kontaktnim sportovima kao što su nogomet, rukomet, košarka, vaterpolo, borilački sportovi ili u brzim sportovima poput biciklizma, skijanja, daskanja (snowboardinga), klizanja itd. Sportovi koji zahtijevanju uporabu teških predmeta kao što je to slučaj u nekim atletskim sportovima i gimnastici, također povećavaju rizik od ozljeda. Ovdje se ne smiju izostaviti kao visoko rizični sportovi oni koji uključuju ručnu sportsku opremu poput hokeja. Posebno teške ozljede u području ruke doživljavaju se pri padu s konja.
Općepoznato je da se u djece najveći broj povreda ruke i njezinih dijelova događa prilikom iznenadnih i nezgodnih padova za vrijeme igre ili sportskih aktivnosti. Svaka povreda koja se dogodi na kraju duge kosti može izazvati ozljedu rasta ploče koji je područje rastućeg koštanog tkiva pri kraju dugih kostiju u djece i adolescenata. Nerijetko se događa da istegnuća ligamenata u odraslih ljudi budu prouzrokovana ozljedama ploče rasta u djetinjstvu. Stoga je važno postaviti pravu dijagnozu, imati pravilan izbor liječenja, kao i tehnički dobro provedeno liječenje prilikom bilo koje ozljede u djetinjstvu.
Povrede ruke bez udarca
Ozljeda je jednokratno oštećenje nekog dijela ruke (vidi gornji pasus). Međutim, postoje i vrlo su česta i oštećenja dijelova ruke, a ona nastaju dugotrajnijim naprezanjem koje dovodi do preopterećenja različitih tkiva.
Ono što je većini ljudi slabije poznato je da može doći do oštećenja različitih dijelova ruke i bez konkretnog udarca u ruku. Važno je istaknuti da određene životne navike, posao ili razni hobiji u kojima kontinuirano obavljamo jednake pokrete našim rukama mogu izazvati ozbiljna oštećenja. Takve simptome definitivno se ne smije ignorirati, jer dužim trajanjem bolesti prenaprezanja nastaju teža oštećenja tkiva, a rezultati liječenja su slabiji. Ako se na vrijeme javite liječniku, specijalistu ortopedu specijaliziranom za bolesti, ozljede i oštećenja u području ruke, liječenje se najčešće može uspješno izvršiti i bez operacije. Međutim, ako se simptomi u smislu bolova, otoka, trnaca, pečenja, žarenja, mravinjanja i slično ignoriraju, bolest potiho napreduje i operacijsko liječenje u nekom trenutku postane neophodno.
Rutinski fizički poslovi i životne navike kao razgovaranje i tipkanje na mobitel, tipkanje na tastaturi, rad na mišu za računalom, poljoprivredni radovi i hortikultura, dizanje utega itd. često izazivaju određene bolesti ruke poput sindroma karpalnog tunela, sindroma kubitalnog tunela, sindroma mišića supinatora, teniskog lakta, golferskog lakta, škljocavog prsta, upale tetiva odmicača i podizača palca i slično.
Stoga kada se pojave bilo koji neuobičajeni simptomi bez obzira jeste li zadobili udarac u ruku ili ne, a unatoč tome se pojave neki od gore navedenih simptoma ili postoji određeno smanjenje funkcije šake u usporedbi s ranijim stanjem, treba se javiti ortopedu, specijalistu za šaku i ruku.
Prof. dr. sc. Ranko Bilić iz Poliklinike Bilić Vision u Zagrebu specijalist je za područja šake, ručnog zgloba, podlaktice, lakta i nadlaktice koji već više od 30 godina uspješno liječi sve prijelome šake i ruke, sindrome prenaprezanja, oštećenja, tumore itd. Ako osjećate bilo koji od navedenih simptoma i problema ili imate posljedice nakon prijeloma, možete se javiti u Polikliniku Bilić Vision i naručiti se na pregled i konzultacije kod prof. Bilića. Telefon Poliklinike je 01 4678 444 ili se naručite putem online-obrasca.