Filozofija pozitivnog razmišljanja bazira se na iskustvu i tisućljetnom promatranju ponašanja čovjeka: kad očekujemo najgore, kad mislimo da nemamo šansi i općenito u glavi smišljamo najgore scenarije, velika je vjerojatnost da ćemo opažati samo negativne poruke i negativne detalje. Nije svejedno je li čaša napola prazna ili napola puna. Kad je čaša napola puna, uskoro bi se mogla i napuniti jer je trend kretanja uzlazan. Očekujemo pozitivan razvoj događaja, pa nešto i činimo u tom smjeru, dok kod napola prazne čaše svakog trena možemo ostati bez kapi vode.

Čovjek koji očekuje pozitivno, opazit će i iskoristiti šanse koje mu se nude, uočit će ljude koji mu žele i mogu pomoći, zadovoljit će se malim pomacima, dok će vječiti pesimist uvijek očekivati katastrofu.

U očuvanju ne samo psihičkog, nego i tjelesnog zdravlja, emocije i stav prema životu igraju veću ulogu nego smo svjesni. Mnogi liječnici i psiholozi vjeruju da postoji životno važan odnos između emocija i načina na koji funkcionira imunološki sustav.

Negativne emocije poput krivnje, beznađa, potisnutog bijesa i straha česte su među oboljelima od ozbiljnih i potencijalno smrtonosnih bolesti te mogu oslabiti sposobnost organizma u borbi protiv infekcija ili drugih bolesti. Vjeruje se da ćemo biti zdraviji i dulje živjeti ako učinimo sve što možemo kako bismo zadržali pozitivan stav.

Neraspoloženje i potištenost neizbježni su i čovjek si ne smije predbacivati što ga katkad obuzimaju, ali mora steći naviku eliminiranja negativnih misli. U tome mnogo pomažu, slažu se znanstvenici i psihoterapeuti, vježbe joge, tjelovježbe i meditacije.

Znanstvenici medicinskog odjela Sveučilišta Nebraska zaključili su nakon mnogih eksperimenata da stariji ljudi, muškarci i žene, koji imaju najmanje jednog dobrog prijatelja kojemu se mogu povjeriti, pokazuju bolje funkcioniranje imunološkog sustava, nižu razinu kolesterola te manje mokraćne kiseline u krvi. Ovo ujedno znači da stres na njih puno manje djeluje nego na ljude koji nemaju pored sebe osobu od povjerenja. Dobri međuljudski odnosi i prijateljstva su, ako ne najizrazitije sredstvo daljnjeg razvoja, onda svakako na drugom ili trećem mjestu po važnosti. Ovo posebno ističu žene, pa one svoje veze promatraju kao bitan preduvjet za ostvarenje sreće u životu.

Možemo li svojevoljno utjecati na promjenu stava prema životu? Odgovor koji najčešće nude površni i nestručni članci iz područja popularne psihologije je da treba misliti pozitivno i da ćemo, ako u tome ustrajemo, postati druga osoba. Nažalost, stvari nisu tako jednostavne. Konkretno, netko može usredotočiti sve svoje misli na to da će od sutra biti vitak i riješiti se pretilosti, ali ako ne počne sa sustavnom promjenom prehrambenih navika i redovitom tjelovježbom, nikakve pozitivne misli neće promijeniti njegovo tijelo i njegovu fiziologiju.

Malo je vrijednih stvari koje nam padaju s neba i preko noći, bez muke, strpljenja i napora. No, ne treba se zbog toga obeshrabriti. Postoje remek-djela nastala u trenutku inspiracije, no većina vrijednih dostignuća zahtijevala je dugotrajan i strpljiv rad. A upravo takav dugotrajan i strpljiv rad zahtijeva mijenjanje sebe, svojih navika, misli i stavova.

Srećom, načini postoje, tehnike su poznate. Posebno je joga tijekom pet milenija postojanja razvila niz učinkovitih mentalnih tehnika kojima sustavno možete mijenjati ukorijenjene navike, stavove i negativne misli.