Toliko je pozitivnih efekata tjelovježbe da bi nekom neutralnom svemircu, koji racionalno gleda odozgo i koji nikad nije 'stanovao' u ljudskom tijelu, moglo biti sasvim nerazumljivo zašto ljudi zanemaruju nešto tako nužno i korisno
Međutim, tko god je jednom imao muskul fiber ili ustao u šest ujutro radi vježbanja nakon petosatnog sna, zna zašto su malobrojni oni koji zaista redovito i ustrajno vježbaju, a nisu profesionalni sportaši. Većina čitatelja prepoznat će se u sljedećem obrascu: u jednom trenutku donosim odluku da više nema šale i da odsad redovito vježbamo, zatim startamo s puno entuzijazma, pa pretjeramo jer smo u slaboj kondiciji, da bi nas ubrzo stisnule obveze i nedostatak vremena te na kraju vježbamo sve manje i sve rjeđe.
Da bismo ustrajali u tjelovježbi i iz nje izvukli optimalnu korist, pokušajmo se držati korisnih savjeta koji će pomoći da izbjegnemo neke zamke i pogreške te eliminiramo glavne teškoće.
Kad počinjete vježbati, ključno je objektivno procijeniti u kakvoj ste kondiciji i koliko toga možete izdržati da vam sve skupa ubrzo ne postane tlaka nakon koje će slijediti odustajanje. S jedne strane dobro je posjetiti liječnika, a ako je sa zdravljem sve u redu, iznimno je važno na koji način startate i kojom vrstom tjelovježbe.
Najprije dobro razmislite o tome zašto ste dosad odustajali – napišite sve razloge kojih se možete sjetiti i pokušajte smisliti kako biste ih uklonili. Primjerice, ako je razlog za odustajanje bio dosada, vjerojatno ste odabrali krivu aktivnost.
Mnogi stručnjaci tvrde da u tjelovježbi ustraju samo oni koji u njoj uživaju, a to otprilike znači: ako ste društveni tip, onda su za vas vjerojatno timski sportovi. Vježbanje u skupini dobro je za motivaciju iz više razloga: u trenucima krize imate nekoga s kim ćete podijeliti iskustvo, koga ćete bodriti i tko će bodriti vas. Društveni tipovi više se vole natjecati s drugima i protiv drugih nego protiv samoga sebe ili neke sprave.
Veća je vjerojatnost da će se oni koji od vježbe odustaju zbog dosade i monotonije prije naći u sportskim igrama i konkretnim sportovima nego u jednoličnim aktivnostima poput trčanja, plivanja, vožnje bicikla. Međutim, skupno vježbanje je i teže ostvarivo u današnje doba, jer se svi članovi ekipe trebaju sastati u isto vrijeme. Nedostatak vremena jedan je od najčešćih razloga zbog kojih se, primjerice, hakl ekipe koje su skupa godinama, raspadaju kad se neki zaposle i osnuju obitelji.
No ne dajte se smesti – ako ste društveni tip koji ne uspijeva okupiti ekipu ili vam nisu bliski sportovi s loptom, ne zaboravite da se skoro svaka tjelovježba može raditi u društvu – pronađite jednog ili dva prijatelja, susjeda, kolegu s posla koji također želi vježbati i krenite na trčanje, plivanje, vožnju biciklom. Čak i ako su sve vama bliske osobe 'trutovi', uvijek možete startati u teretani, pored drugih ljudi, a poslije ćete vidjeti.
Usamljenici ili osobe kojima je izazov pomicati svoje granice i uspoređivati se samo sa sobom i ni s kim drugim, puno više će uživati u solo aktivnostima.
Količina slobodnog vremena je, kako smo već svi shvatili, strašno bitan faktor u tjelovježbi: ako ste prezaposleni ili nemate stalan, unaprijed određen dnevni raspored, pronađite aktivnost kojom se možete baviti svakodnevno po 15-20 minuta u bilo koje doba, kad ulovite vremena (trčanje, hodanje, vožnja bicikla, hakl jedan na jedan pod košem u kvartu...).
Svakako vodite računa i o svojim godinama, kondiciji i onome što želite postići tjelovježbom – starijima i svima koji vježbaju isključivo zbog zdravlja dovoljno je da svakodnevno prijeđu nekoliko kilometara u žustrom hodu, te jednom do dvaput tjedno odrade neku aerobnu aktivnost od koje će se uznojiti i ubrzati rad srca (polusatna vožnja bicikla ili trčanje).
I na kraju, motiv za vježbanje je nešto što vas može održati i u najvećoj krizi: ako je potrebno, napišite razloge zbog kojih vježbate, te ih pohranite u mobitel ili napišite na papiriće koje ćete vidjeti dok vježbate - kad god poželite preskočiti vježbanje ili kad želite skratiti vježbu, prisjetite se zašto ste počeli vježbati (zdravlje, izgled…).
Osim razloga zbog kojeg vježbate, napišite i sve ono dobro što vam sport i tjelovježba pružaju, kao i sve što vas u sportu i tjelovježbi veseli: sjetite se kako je lijepo postići koš, dati gol, bilježiti napredak, probijati granice, danas moći nešto što jučer niste mogli... Kad vas bole mišići i teško dišete, sjetite se fantastičnog osjećaja kad se dobro umorite i kad znojni stanete pod tuš te nakon toga legnete u krevet.
Jedna od najčešćih pogrešaka koju ljudi rade kad počinju vježbati je nerealni entuzijazam: daju si zadatke koji su za njih preveliki zalogaj, bilo da nisu dovoljno fizički spremni, bilo da plan traži previše slobodnog vremena. Zato se svakako konzultirajte sa stručnjakom ili iskusnijim rekreativcem, kako biste izbjegli ozljede i izradili realan, dugoročno održiv plan. Naime, puno je više koristi od svakodnevnog žustrog polusatnog hodanja nego od fanatičnog iscrpljivanja dvaput godišnje.