Eric Sundstorm, profesor psihologije na Sveučilištu Tennessee, kaže da postoje dva moguća scenarija po kojima većina tinejdžera reagira na stres.

Scenarij broj jedan

Osjećate se jako napeto većinu vremena. Prije nego što odete na spavanje razmišljate o tome što sve morate napraviti i što biste željeli napraviti. Nerijetko patite i od nesanice jer stalno razmišljate o stvarima koje vas muče. Nekako vam se čini da nikada nemate dosta vremena ni energije za sve ono što morate napraviti. Željeli biste slušati što više svoj iPod, više vremena provoditi obavljajući aktivnosti koje volite, baviti se umjetnošću ili jogom... No na kraju vas svako jutro probudi grozan zvuk budilice koji automatski podsjeća na školu, zadaću, učenje, treninge i obaveze prema obitelji i prijateljima. Konstantno ste pod stresom!

Scenarij broj dva

Uglavnom se budite dobro raspoloženi i spremni pokoriti svijet! Obožavate vrijeme provedeno u školi, treninge, druženja s prijateljima i obitelji. Zapravo, radite više stvari odjednom i ništa vam nije teško. Uglavnom ste smireni i rijetko kada gubite živce kada život pred vas stavi neke naočigled nerješive probleme. Nije vam potrebno vrijeme samo za sebe jer obožavate biti nečime okupirani i imati puno obaveza te biti u stalnom pokretu i akciji.

Jeste li preosjetljivi na stres?

Ako ste se poistovjetili sa scenarijem broj jedan, vrlo ste osjetljivi na stres, možda čak i preosjetljivi. Ako vas netko naljuti ili povrijedi, treba vam mnogo vremena da dođete k sebi i oporavite se. Vjerojatno ste posebno nervozni kada imate mnogo obaveza, a k tome i teško donosite i najjednostavnije odluke. Ovakve osobe burno reagiraju na bilo kakav izazov u životu, ali i na promjene te često osim psihičkih boli osjećaju i fizičke simptome kao što su glavobolja, nesanica, bol u trbuhu i slično. Osim toga, tinejdžeri preosjetljivi na stres često padaju u depresiju, okreću se cigaretama, alkoholu i drogama te razvijaju poremećaje u načinu prehrane, a poneka imaju i suicidalne namjere.

Jeste li otporni na stres?

Ako ste se poistovjetili sa scenarijem broj dva, puno ste imuniji na stres. Vjerojatno život shvaćate na mirniji način i ništa vas ne uzbuđuje preko krajnjih granica. Ovakvi tinejdžeri rijetko su nervozni i uznemireni, a ako im se to nekada i dogodi, već sutradan se oporave i spremni su na nove izazove i promjene.

Nemojte se slomiti

'Mnogi tinejdžeri misle da su vrlo otporni na stres, no kada se doista nađu u stresnoj situaciji, priča je sasvim drukčija. Stoga je važno da tinejdžer prije svega dobro pozna svoj karakter jer će se samo tako moći oduprijeti stresu. Naime, kada tinejdžer spozna svoje jake i slabe strane, lakše će se postaviti ne samo u stresnim situacijama, već općenito u životu', kaže doktor Eric Sundstorm.

Ali treba pogledati istini u oči. Zapravo, biti tinejdžer već je samo po sebi dovoljno stresno. Naime, postoji toliko stvari na koje ne možete utjecati, poput poludjelih hormona, tjelesnih i emocionalnih promjena, a kada se svemu tome još doda i škola, prijatelji, obitelj ili brojni svakodnevni problemi, nositi se sa stresom sve je teže.

No zbog svega toga, savjetuje dr. Eric, u glavi trebate odvrtjeti situacije koje vas ispunjavaju zadovoljstvom, ali i one koje vas čine nervoznima. Dakle, važno je shvatiti svoje granice, ne preuzimati više obaveza nego što možete svladati i riješiti. Naime, svatko ima svoj 'stil stresa' i kada jednom otkrijete kakav je vaš (iz scenarija broj jedan ili dva), lakše ćete se snaći u društvu koje vas okružuje.