Neka vas to iznenadi, ali mnogi su ljudi zapravo dobroćudni mazohisti, a da to ni ne znaju. Svi smo to u nekoj mjeri, a da to ne znamo. To je prirodna ljudska osobina, ali to nam pomaže objasniti zašto na učimo voljeti hranu koju smo u početku mrzili.

Evo što znanstvenici kažu o fenomenu tzv. dobroćudnog mazohizma!

Kava, pivo i čili su npr. hrana koju kao djeca ne volimo, ali kad odrastemo, mnogi od nas ne mogu bez tih namirnica. Paul Rozin, psiholog na Sveučilištu u Pennsylvaniji, bavio se ovim specifičnim problemom.

'Dobroćudni mazohizam' je pojam koji koristi za nešto što nam se ne sviđa, ali vremenom naučimo voljeti. Radi se o nekim stvarima poput tužnog filma ili hrane koje ne volimo, ali nam neće nanijeti nikakvu štetu, dakle benigne su.

No teško je objasniti što ljude navodi postati dobroćudni mazohist!
 
Rozin vjeruje da je većina takvog ponašanja rezultat društvenih pritisaka. 'Ne znam odgovor', kaže. 'Društveni pritisak može utjecati na ono što nam se sviđa, a dobar dio toga je plod kampanja oglašivača koji nas uvjeravaju da je nešto dobro', rekao je dodavši da je bitan čimbenik i učestalo izlaganje nekim stvarima.

Rozin se dotaknuo i toga da, primjerice djeca u Meksiku, nisu kao mala oduševljena čilijem, no zavole ga u dobi od četiri ili pet godina. 

Drugi izraz koji Rozin spominje je i tzv. hedonistički obrat - sposobnost našeg mozga da naredi našim osjetilima da nam se sviđa ono što bismo trebali izbjegavati u izboru.