Nizozemski znanstvenici otkrili su da je dva puta vjerojatnije da usamljeniji ljudi razviju Alzheimerovu bolest u kasnijoj dobi. Studija je pokazala značajnu povezanost između osamljenosti, čak i osjećaja da nemaju prijatelja i rizika od degenerativnih mentalnih bolesti. I ranije studije utvrdile su da društvena izolacija ili neodstatak osobnog kontakta nosi sa sobom povećan rizik od demencije i mentalnog propadanja.

Znanstvenici sa sveučilišta u Amsterdamu pratili su dugoročno zdravlje i blagostanje više od 2000 ispitanika bez znakova demencije. Među onima koji su živjeli sami gotovo je jedan od deset pacijenata razvio demenciju nakon tri godine, u usporedbi s onima koji su ju razvili nakon 20 i više godina ako su živjeli s drugim članovima obitelji. Kod onih koji nikad nisu bili u braku, demencija se razvijala postepeno, vjerojatno zbog toga što je njihov prijašnji način života značio da nisu tip osobe koji se osjeća usamljeno ako su sami.

A brojke govore...

Oni koji su sebe okarakterizirali kao usamljene osobe dvostruko je više njih oboljelo od demencije, nego oni koji se nisu doživljavali tako. Ili u brojkama, demenciju je razvilo 13 posto usamljenih uspoređujući sa šest posto neusamljenih. Moguće je, smatraju znanstvenici, da je osjećaj usamljenosti zapravo signal mentalnog pada koji istovjetno djeluje na smanjenje socijalnih vještina. Osjećaj usamljenosti još se povezuje i s osjetljivom osobnošću.

'Godine i dalje ostaju najveći fator rizika za demenciju, ali ova studija povezuje osjećaj usamljenosti s nešto većim rizikom od razvoja', kaže Simon Ridley koji se bavi istraživanjem Alzheimerove bolesti, piše Daily Mail.

'Zanimljivo, činjenica da se osjećaju 'usamljeno' prije da su 'sami' povezan je s početkom razvoja demencije i sugerira da za to nije kriva situacija već ju uzrokuje odsutnost socijalne vezanosti za druge osobe što povećava rizik od kognitivnog propadnja', kaže Jessica Smith iz Britanskog društva za Alzheimer te dodaje da je za smanjenje rizika potrebno i vježbati, zdravo se hraniti i izbjegavati pušenje.

Alzheimerova bolest najčešći je oblik demencije koja utječe na više od 800 tisuća Britanaca, a dnevno se dijagnosticira i do 500 slučajeva. U Hrvatskoj od demencije boluje oko 80 tisuća ljudi, što je brojka koja se temelji na činjenici da je hrvatska populacija jedna od najstarijih u Europi i izračunu da ova bolest zahvaća 10 posto osoba starijih od 65 godina.