Vuna se koristi još od davnina za izradu odjeće, prema nekim saznanjima čak i prije 6000 godina. Drevni stanovnici današnjeg Irana koristili su vlakna vune za izradu odjeće, a ovce su se kasnije počele ciljano uzgajati samo radi nje.

Usprkos mnogim sličnostima u postupku izrade vlakana, osnovna razlika je zapravo u tome od kojih se životinjskih vrsta ili pasmina dobiva vuna.

Tako postoje merino vuna, lincoln, dorset i dr., dok se pak kašmir i moher (mohair) dobivaju od kozje dlake. Alpaka potječe, kako joj samo ime kaže, od alpake, a od dlake zečeva dobiva se angora.

Vuna

Vuna je jedna od najomiljenijih prirodnih tkanina, a osobito se cijeni ona koja potječe od janjadi (lambswool) mlađih od sedam mjeseci. Vuna dobro zadržava toplinu i često se koristi za tople pulovere ili mekanu udobnu zimsku odjeću poput šalova ili rukavica. Najviše rasprostranjena je ovčja vuna, koja se dobiva jednom do dva puta godišnje. Ovce mogu dati do 13 kilograma runa godišnje, što ovisi o pasmini, zdravstvenom stanju, veličini i sl. Neke pasmine proizvode runo s velikom otpornosti, stoga je idealno za izradu tepiha ili sagova, dok druge pasmine proizvode finije runo, savršeno za izradu udobnih i mekih džempera.

Alpaka

Alpakina vuna unazad nekoliko godina bilježi ogromnu popularnost. Riječ je o prirodnom vlaknu koje izgledom i osjetom djeluje luksuzno i vrlo je izdržljivo. Alpaka stiže u rasponu od dvadeset prirodnih boja, od izrazito crne, preko toplih nijansi smeđe, do snježnobijelih tonova, a sam materijal izrazito je mekan i topao. Alpakina vuna od istoimene pitome južnoameričke životinje, koja izgledom podsjeća na ljamu ili devu, uspjela je izgurati kašmir iz modne industrije. Kao još jedna prednost alpake nad kašmirom ističe se lakoća nošenja koju osigurava šuplja jezgra vlakana, zbog čega će vam podariti toplinu bez nuspojava u obliku znojenja.

Merino

To je fino, meko, vrlo kovrčavo i visokokvalitetno vlakno vune koje se dobiva od merino ovaca. Finoća vlakana kreće se od 16 do 23,5 mikrometara. Merino ovce su podrijetlom iz Španjolske te su zahvaljujući selektivnom uzgoju postale izvor visokokvalitetne vune. Za primjer - od obične ovce dobije se u prosjeku dva kilograma sirove vune, dok merino ovca u prosjeku proizvede 10 kilograma svježe vune. Ova vuna je izrazito elastična u usporedbi s ostalim materijalima, a rasteže se za 20-30 posto te se iznova vraća u prijašnji oblik. Ovo svojstvo jamči dug vijek trajanja proizvodima načinjenim od merino vune. Iako potječe iz Španjolske, oko 80 posto današnjih merino ovaca dolazi iz Australije.

Kašmir

Najdraža luksuzna tkanina koju je u hit seriji 'Skandal' obožavala nositi uvijek elegantna Olivia Pope zapravo je vuna koja se dobiva od kašmirske koze. Za ovu vunu koristi se finija i mekanija donja dlaka koze, a dobiva se nakon što se odstrani gornja, oštrija dlaka, slabije kvalitete. Da bi se kvalificirala kao kašmir, vlakna trebaju imati promjer manji od 30 mikrona. Vuna kašmirske koze spada u kvalitetna, mekana vlakna, a odjeća napravljena od nje jako je topla i lagana. Upravo zato kašmir spada među najskuplje materijale. Ovaj luksuzni materijal ima brojne prednosti u odnosu na druge vrste vune. Već na sam opip može se primijetiti koliko je mekaniji, odličan je izolator, zbog čega odjeća od kašmira grije zimi, a hladi u proljeće, te je dugotrajan i postaje mekaniji s godinama, pa jednom kad kupite vestu od kašmira imat ćete je desetljećima, naravno ako je dobro održavate.

Moher

Moher se dobiva od mladih koza, a najveći proizvođač ove vrste vune je Južnoafrička Republika. Riječ moher potječe iz arapskog jezika i znači 'tkanina od kozje vune koja je poput svile'. To je naziv za vrstu vune koja se dobiva od dlake angora koze, no ne treba je miješati s angora vunom koja se dobiva od angora kunića. Moher ima mekanu teksturu, svijetao je i sjajan, pahuljast na dodir. Samo vuna od koza koje su mlađe od osam godina može postići potreban standard u proizvodnji tkanina. U svijetu se godišnje proizvede samo oko 26.000 tona mohera, što ga čini jednom od najcjenjenijih i najskupocjenijih tkanina. Glavne zemlje proizvođači su Australija, Južnoafrička Republika, SAD, Turska, Argentina i Lesoto.

Angora

Angora je naziv za bijelo, iznimno fino vlakno koje se dobiva od angorskog kunića. Izdvaja se svilenkastim sjajem i vrlo ugodnim dodirom, a prerađuje se u mješavini s vunom. Ime angora ova je pasmina dobila zbog sličnosti vune s onom od angorske koze. Za izradu odjevnih predmeta koristi se pahuljasta vuna (vunica) koje ima oko 96 posto. To je najtanja dlaka, skoro jednake debljine, a valovita po cijeloj duljini.