Iako rashlađeni zrak stvara subjektivni osjećaj ugode, mnogi se opravdano pitaju kakvo je objektivno djelovanje klima uređaja na zdravlje. Odgovor je vrlo jednostavan, ali i uvjetan: klime mogu biti zdrave, pa čak i ključne za spašavanje života, ali samo kad se pravilno koriste
Loše korištena klima, pak, može donijeti više štete nego koristi, a u najgorim slučajevima čak i ugroziti život. Ključni faktori koji utječu na pravilno korištenje klime su: mjesto na kojem je uređaj postavljen, temperatura hlađenja prostorije, način i učestalost održavanja uređaja, a ponekad su bitne i njegove tehničke karakteristike.
1.Temperaturna razlika između klimatiziranog i vanjskog prostora smije biti najviše šest stupnjeva Celzijevih. Kad iz klimatiziranih 22 °C iziđete na vanjskih 35 (ili čak 50-ak stupnjeva na asfaltu), tijelo izlažete nagloj promjeni kakva se nikada ne događa u prirodi. Naime, ovisno o vanjskoj temperaturi, krvne žile sužavaju se i šire, ali tako drastičnim promjenama nisu se u stanju dovoljno brzo prilagoditi. Mladi i zdravi ljudi u takvim situacijama mogu osjetiti bol u prsima, a oni koji imaju problema sa srcem, krvnim tlakom ili žilama, mogu pasti u nesvijest ili čak kolabirati.
Mnoge će možda zbuniti to što za najžešćih vrućina liječnici kardiovaskularnim bolesnicima savjetuju da na sve načine pronađu kvalitetno klimatizirani prostor u kojem će boraviti većinu dana ako nemaju klimu u svom domu (neka odu susjedima, rođacima, prijateljima, u knjižnicu ili trgovački centar) te da se kući vrate predvečer, kad se temperature zraka smanje na razumnu mjeru. Ta je preporuka na mjestu, jer zbog osnovne bolesti krvožilni sustav navedenih bolesnika nije u stanju dobro se prilagoditi visokim temperaturama i vlažnosti pa je ovo doba godine za njih visokorizično.
2. Položaj klime podjednako je važan: uređaji se gotovo uvijek montiraju na zid, ali hladan zrak iz njih ne smije biti usmjeren direktno prema tijelu (posebice se ovo odnosi na lice, prsa i lopatice). Procjenu mjesta na kojemu će uređaj biti postavljen svakako treba prepustiti stručnjaku (problem je najteže riješiti u malenim prostorima). Gledajući s mjesta na kojem se ljudi najviše zadržavaju, najbolje je kad je uređaj postavljen na zid najudaljeniji od tog mjesta te kad je struja hladnog zraka usmjerena što dalje od toga mjesta.
3. Filtre u klima-uređajima treba redovito čistiti i mijenjati da uređaj ne bi postao zagađivač umjesto rashlađivača: filtri na sebi zadržavaju nečistoće, pelud, prašinu, kukce, pijesak, dlačice, bakterije. Treba ih čistiti jednom mjesečno i mijenjati kad se vidi da su dotrajali, u suprotnom neće dobro funkcionirati. Uvjeti na filtru savršeni su za brzo razmnožavanje štetnih mikroorganizama, pa će prljavi filtar kod prvog sljedećeg uključivanja uređaja sve te štetne čestice i mikroorganizme u velikom broju ispuhnuti u prostoriju.
Najblaži simptomi koje možemo osjetiti u slučaju loše postavljene ili održavane klime su glavobolja, suzenje očiju, prehlada ili blage alergijske reakcije, a najteži upala pluća, teške alergijske reakcije, različite infekcije i legionarska bolest (posljednjih godina uspješno se liječi antibioticima ako se otkrije na vrijeme).
4. Tip i snaga klima-uređaja: mnogi misle da je bolje kupiti jaču klimu nego preslabu, no puno je lakše postići umjerenu klimatizaciju uređajem manje snage. Skuplji klima-uređaji obično su ekološki prihvatljiviji, no to je važnije u smislu dugoročne štete za okoliš nego za neposredno zdravlje ljudi u klimatiziranom prostoru. Razlika je i između otvorenih sustava (koji stalno uzimaju novi zrak izvana te ga filtriraju i rashlađuju) izvana i zatvorenih (kroz koje kruži stalno isti zrak, pa se taj zrak nakon nekog vremena ne može temeljito očistiti).
Uzevši sve navedeno u obzir, rizičnim bolesnicima savjetujemo da, ako je moguće, u klimatizacijski uređaj ulože koliko je potrebno, a još više da se pridržavaju svih važnih uputa o rukovanju i održavanju. Zdravima savjetujemo povremeno paljenje klime na nekoliko najtoplijih i najvlažnijih sati. Noću je bolje ne paliti klimu, a ako baš ne možete spavati, klimu nikada ne postavljajte u spavaću sobu, nego neka rashlađeni zrak dolazi iz susjednih prostorija. Kad bi klima-uređaji sami po sebi bili štetni ili nepotrebni, nijedna bolnica i operacijska dvorana ne bi ih imala kao obaveznu opremu, a moguće zdravstvene poteškoće gotovo uvijek su posljedica ljudskog faktora.
