Mario (podaci poznati redakciji) je 34-godišnji ekonomist koji već četiri godine radi kao menadžer u jednoj velikoj hrvatskoj tvrtki. Ambicioznost mu je jedna od glavnih karakteristika, a na hijerarhijskoj ljestvici tvrtke u kojoj radi brzo se penjao. Napredak je donio zahtjevne poslovne izazove, ali i veliku odgovornost pa se u određenom trenutku Mario našao pod velikim stresom.

'Požalio sam se kolegi s posla koji mi je rekao da postoji način na koji si mogu pomoći, a taj način je bio kokain. Odbio sam to jer se nisam nikada drogirao, a on me uvjerio da to nije drogiranje, nego povremeno konzumiranje, čisto da mi bude lakše izdržati stresna razdoblja na poslu. Ponudu sam na kraju prihvatio i to mi je stvarno pomoglo. Imao sam puno energije i bez problema sam obavljao sve zadatke', otkriva naš sugovornik.

Kokain uzima povremeno, na zabavama ili tijekom zahtjevnijih poslovnih zadataka. 'Ne mislim da imam problem, to je danas toliko normalno, svi to rade. Ne moram ga uzimati svaki dan, nisam ovisan, ja sam 'rekreativni' konzument', kaže Mario. Priča poput njegove danas ima na tisuće. Povremeno konzumiranje narkotika postalo je toliko rašireno da se na neki način smatra i društveno prihvatljivim. 'Rekreativni' konzumenti za sebe ne smatraju da su ovisnici, vjeruju da mogu prestati konzumirati drogu kad god žele i uvjereni su da nemaju problem.

'Rekreativno' uzimanje droga ne postoji

No dr. Boris Gracin, psihijatar iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, tvrdi da su takva vjerovanja čiste zablude. 'Kada je riječ o drogama, nema govora o povremenom konzumiranju, jer se ovisnost razvija prije ili kasnije. Neke droge poput marihuane ili kokaina jedno kratko vrijeme zaista mogu biti na razini vikend uporabe ili jednom ili dva puta mjesečno, ali s vremenom će to preći u pravu ovisnost. Nekom će se to dogoditi prije, nekome kasnije, ali će se svakako dogoditi', naglašava dr. Gracin.

Dodaje kako 'rekreativno' uzimanje droga ne postoji, jer svaka konzumacija vodi u ovisnost i ozbiljne probleme: 'Sve droge oštećuju mozak, točnije prefrontalni korteks. One uništavaju moždane veze što je i znanstveno dokazano. Dolazi do strukturnih promjena mozga, a to dovodi do promjena u osobnosti i ponašanju.'

Kako objašnjava dr. Gracin, ljudi koji povremeno konzumiraju drogu imaju iluziju da drže stvari pod kontrolom: 'To je čisto samozavaravanje. Javlja se kod svih ovisnosti i ta iluzija samokontrole traje sve do točke kada osoba počinje shvaćati da nema zapravo ništa pod kontrolom.'

Kokain ne stvara funkcionalne radnike, naprotiv!

Naš sugovornik Mario, kao i mnogi drugi poslovni ljudi koji povremeno uzimaju kokain, vjeruje kako mu taj psihostimulans pomaže da bolje radi te da lakše podnese stresna razdoblja. No, kako objašnjava dr. Gracin, i to je samo još jedna zabluda: 'Takav način razmišljanja racionalizacija je problema, odnosno pronalaženje opravdanja da bi se nešto uzimalo. Kokain može stvoriti osjećaj budnosti, ali ne pridonosi funkcionalnosti. Oni zbog iscrpljenosti posežu za tim, ali to im ne pomaže, samo ih vuče dalje i dublje. Te osobe nisu radno funkcionalne i nemaju dobar osjećaj rasuđivanja. Iluzija je da takvi radnici bolje funkcioniraju.'

Dodaje da takvi ljudi uzimaju drogu kako bi njome pokušali kompenzirati slabo adaptirano ponašanje, ali to je pogrešan način. Nefunkcionalno ponašanje treba zamijeniti novim i kvalitetnijim reakcijama, a ne supstancama koje izazivaju ovisnost.

Unatoč tomu što neki misle drugačije, ovisnost je ozbiljna bolest koja zahtijeva stručnu pomoć i liječenje, čak i kad osoba smatra da nema problem jer drogu konzumira povremeno.

'Čim počnu s drogom, ljudi bi se odmah trebali javiti stručnjacima. Često ti ljudi imaju problem potražiti pomoć jer se boje da će se saznati za njihov problem i da će ih društvo degradirati. I taj strah ih također priječi da potraže pomoć. Ali važno je javiti se u ranoj fazi, jer je tada liječenje znatno uspješnije. Vrlo često uz ovisnost moraju se liječiti i prateće pojave poput anksioznosti ili depresije. U svemu tomu važna je i podrška obitelji, jer ovisnost je bolest cijele obitelji, zato je važno da obitelj bude uključena u proces liječenja', savjetuje dr. Gracin.