'Uloga krvnožilnog sustava je konstantna opskrba stanica krvlju, donoseći im hranjive tvari i kisik potrebne za njihov rad i otklanjanje štetnih otpadnih produkata metabolizma. Nažalost, u današnje vrijeme bolesti cirkulatornog sustava sve su učestalije. Simptomi su promjenjivog karaktera i uvelike su odraz vremenskih prilika', govori Mirjana Tonković, magistar prehrane i dipl.ing. biotehnologije, analitičarka prehrane sa dugogodišnjim iskustvom i znanjem u segmentu dodataka prehrani.

Proširene vene

Oboljenja vena ubrajaju se među najčešća oboljenja suvremenog čovjeka. Oko 30% stanovništva starijeg od 25 godina ima problema s venama, a žene obolijevaju čak četiri puta više od muškaraca. O proširenim venama govorimo kada je promjer vene trajno proširen najmanje 4mm. Proširene (varikozne) vene su vijugava venska proširenja plavkaste boje uz površinu kože, a mogu se javiti u bilo kojem dijelu tijela. Najčešće su prisutne na potkoljenicama i unutrašnjoj strani natkoljenica. Stijenka vena je 'manje vrijedna', odnosno dolazi do gubitka vezivnog elastičnog tkiva koje okružuje mišićni sloj venske stijenjke. Za vrijeme samog procesa slabljenja stijenjke proširenja obično nisu vidljiva, ali mogu se osjetiti bolovi u nogama, peckanje i svrbež kože.

Zahvaćena noga obično je i lakše otečena. Predispozicija za nastanak proširenih vena je prekomjerna tjelesna težina, trudnoća, hormonalne promjene tijekom menopauze, posao koji zahtijeva dulje stajanje, pozitivna obiteljska anamneza. Za većinu površinski proširenih vena nije potreban medicinski tretman, no ako one predstavljaju izraziti estetski problem, mogu se tretirati sklerozacijom (metoda uštrcavanja sklerozantnih kemijskih tvari, čime se vene 'povlače'). Za duboko smještene vene koje izazivaju i zdravstvene probleme (npr. mogućnost tromboze) potreban je kirurški zahvat.

Poseban estetski problem su 'popucale kapilare' ili venektazije. One su plavoljubičaste ili plavocrvene boje, a nastaju zbog proširenja najsitnijih vena (venula) koje spajaju kapilare s manjim venama u koži i/ili potkožnom tkivu. Većeg su promjera i dugačke su nekoliko centimetara. Najčešće su smještene oko skočnog zgloba te na natkoljenicama i potkoljenicama. Javljaju se zbog promjena u stijenjci krvnih žila ili okolnog tkiva, a razvoju bolesti pogoduje trudnoća, prekomjerna težina, starost i česti boravci u sauni. Tretiraju se sklerozacijom ili laserom.

Samopomoć:

• redovita tjelovježba (naročito se preporuča hodanje)
• smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu
• konzumirati što više svježeg voća i povrća te kruh od cjelovitih (integralnih) žitarica
• dok sjedite nemojte noge držati prekrižene i vježbajte noge: dok sjedite rotirajte stopala u skočnom zglobu u smjeru kazaljke na satu i obrnuto
• kako biste spriječili oticanje uzimajte što manje soli (sol 'navlači' vodu) izbjegavati duže stajanje, a ako se to ne može izbjeći, onda svakih nekoliko minuta potrebno je prebaciti težinu s jedne noge na drugu
• nositi elastične čarape koje izvana podupiru vensku stijenjku
• ako su proširenja vena velika i brojna, poželjno je zahvaćeni dio noge zamotati elastičnim zavojem u smjeru od nožnih prstiju prema koljenu, ali potrebno je paziti da pritisak zavoja nije preslab - jer tada nema učinka, niti prejak - jer tada dolazi do slabljenja cirkulacije i nastanka dodatnih tego
• prilikom odmora noge stavite u lagano povišeni položaj

Niski krvni tlak

Stjenke krvnih žila osoba s niskim krvnim tlakom ili hipotenzijom obično su dosta opuštene i rastegnute. Bolest je obično popračena hipoglikemijom, hipotiroidizom ili anemijom. Simtomi niskog krvnog tlaka su manjak izdržljivosti, osjetljivost na toplinu i hladnoću, ubrzani puls tijekom nekog opterečenja i smanjen interes za spolne odnose. Pojedincima treba više sna i često se bude umorni.

Sistolički tlak od 100 ili 80 smatra se normalnim ako imate takav tlak dulje vrijeme ili ako naglo padne na tu razinu, može doći do hipotenzije. Blagi nedostaci kalorija, bjelančevina, vitamina C (izvori su: limun, šipak, trešnja, jabuka, jagoda, brokula, rajčica, zelena paprika) i B kompleksa (osobito pantotenske kiseline, a izvori su: iznutrice, pivski kvasac, žumanjac, mahunarke, pšenične klice, losos, neobrađene žitarice). Kako velike količine soli mogu se izlučiti zbog nedostatka pantotenske kiseline potrebno je dnevno uzimati slaniju juhu, hranu ili masline dok se ne dostigne normala. Dio tijela krv/ cirkulaciski sustav obogatiti s vitaminom A (izvori su: jetrica, jaja, žuto voće i povrće, mliječni proizvodi i riblju ulje), vitamini skupine B i vitamin E (hladno prešano ulje, jaja, pšenične klice, iznutrice, melasa, slatki krumpir, lisnato povrće ) i vitamin D (losos, sardine, haringa, riblje ulje, iznutrice, žumanjak, mliječni prizvodi).

Za vrijeme velikih vrućina i povećanja relativne vlažnosti u zraku, dolazi do proširenja krvnih žila (vazodilatacije) te se tada obično pogoršavaju simptomi niskog tlaka kao što su zamagljenje vida, vrtoglavica, pojačanje srčane frekvencije tj. broja udaraca u minuti, zujanje i šum u ušima, 'hladno' znojenje ruku.

Samopomoć

• polako ustajati iz ležećeg položaja i izbjegavati dulje stajanje na jednom mjestu
• provoditi umjerenu tjelesnu aktivnost (šetnja, plivanje, vožnja biciklom)
• izbjegavati izlaganje prevelikoj toplini
• izbjegavati masna jela
• uzimati puno tekućine
• konzumirati voće koje sadrži kalij (banane, marelice, agrume, breskve) i povrće bogato C vitaminom (špinat, salata, paprika, mrkva).