Žene ipak nisu s Venere, a muškarci s Marsa, u što su nad dosad uvjeravali. Na našu osobnost i razlike među spolovima krivi su zapravo roditelji i okolina, preciznije, način na koji nas se odgaja
Na našu osobnost najveći utjecaj ima odgoj, a stručnjaci tvrde da djeca nisu rođena s intelektualnim razlikama, već ih uče u društvu koje gaji određene stereotipe prema karakteristikama određenog spola.
To zapravo znači da se dječaci ne rađaju s sposobnošću da bolje razumiju karte, da se parkiraju kao od šale ili su sami od sebe skloniji plavoj boji.
Isto tako, djevojčice nisu od rođenja emocionalnije, sklonije komuniciranju, izražavanju osjećaja ili preferiranju roza boje. Sve te spolne karakteristike se razvijaju kako rastemo, a njih nam usađuju roditelji, učitelji i okolina.
Cordelia Finem psihologinja sa Sveučilišta u Melbourneu u svojoj knjizi 'Delusions of Gender' tvrdi da nema većih neuroloških razlika među spolovima. Njezine tvrdnje potvrđuju i vodeći svjetski psiholozi koji tvrde da upravo to što nas od rođenja uče da je nešto svojstveno jednom, a drugo suprotnom spolu dovode do stereotipa.
Postoji doduše neznatne razlike u mozgu muškaraca i žena, ali su skoro zanemarive. Dr. Lise Eliot s Medicinskog fakulteta u Chicagu i sam se slaže s tom teorijom: 'Djeca ne nasljeđuju intelektualne razlike. Oni ih nauče. Istina je da su dječaci i djevojčice, muškarci i žene različiti, ali te su razlike daleko manje od onog što stereotipi tipa 'Muškarci su s Marsa, a žene s Venere' sugeriraju. Svaka vještina i osobina ličnosti oblikovana je iskustvom.'