Trudnoća ili drugo stanje zaista jest jedinstveno, ali i vrlo prirodno stanje. Upravo zbog toga što se puno toga promijenilo u tijelu trudne žene, na neke navike treba obratiti pozornost, ali ne treba ni pretjerivati jer trudnoća nije bolest. Koliko god neke navike bile naporne, trudnica ima odgovornost za još jedno vrlo osjetljivo biće (ili više njih), pa već ta činjenica motivira većinu žena na održavanje zdravih životnih navika u trudnoći
Ukoliko trudnica nema zdravstvenih komplikacija i ukoliko liječnik ne odredi drukčije, od trenutka kad je saznala da je trudna pa do kraja drugog tromjesečja trudnoće zdrava trudnica najčešće može nastaviti živjeti kao i dosad. Povećanu pozornost treba posvetiti prehrani i više se odmarati, a ključno je slušati signale svoga tijela.
Trudnica ne mora jesti za dvoje: ovo je potvrđeno i istraživanjima, a i logično je – dnevne potrebe fetusa nisu veće od 300 kcal, a suvišno povećanje kalorijskog unosa može kod majke samo povećati rizik od brojnih komplikacija. Najčešće komplikacije koje se javljaju kao rezultat pretjeranog povećanja tjelesne mase su visoki krvni tlak, dijabetes i poteškoće pri porodu. Žena s normalnom tjelesnom masom u trudnoći ne bi smjela dobiti više od 15 kilograma.
Fizička aktivnost u trudnoći je poželjna, ali treba biti umjerena. Korisna je i za trudnicu i za dijete - istraživanja su pokazala kako djeca majki koje su u trudnoći bile fizički aktivne i sama žive natprosječno aktivnim životom i često se bave sportom. Vrijedi pravilo: ako je žena prije trudnoće bila tjelesno aktivna, navike ne treba mijenjati do kraja drugog tromjesečja trudnoće. Ukoliko je, pak, imala uglavnom sjedilačke navike, u trudnoći treba pojačati tjelesnu aktivnost. Ipak, nije dobro odjednom početi forsirati tijelo koje se nije godinama uznojilo, pa se takvim ženama preporučuje što više hodanja na svježem zraku. Općenito, aktivnosti najprimjerenije trudnicama su pokretna traka za hodanje ili trčanje, sobni bicikl i lagana gimnastika bez utega, joga i pilates.
Savjet o zadržavanju navike tjelovježbe u trudnoći ne odnosi se na potencijalno opasne aktivnosti poput kickboxinga, izrazito intenzivnog aerobika, alpinizma, padobranstva, te svih borilačkih i ekstremnih sportova, kao i drugih aktivnosti kod kojih može doći do jakih udara i pritisaka na tijelo ili koje traže iznimne napore.
Dobro je smanjiti unos crvenog mesa: čini se da je u djece čije su majke u trudnoći jele puno crvenog mesa povećana razina hormona stresa kortizola.
Trudnice bi trebale jesti puno ribe – što plavije, to bolje. Važno je da riba potječe iz nezagađenih mora, zbog opasnosti od žive. Stoga je najsigurnije do poroda se držati jadranske ribe, jer se kod nas tek rijetke ribolovne lokacije nalaze u blizini industrijskih zagađivača. Posebice su kvalitetne srdele, skuše, lokarde i ostala divlja plava riba koja se prodaje na našim tržnicama, jer je gotovo bez iznimke ulovljena u čistom otvorenom moru. Za svaki slučaj, u trudnoći bi se trebalo kloniti konzervirane tunjevine i drugih riba kojima se ne zna precizno geografsko porijeklo.
Trudnice vegetarijanke trebaju biti posebno oprezne, jer vegetarijanska prehrana ne obiluje bjelančevinama, željezom, cinkom, kalcijem, vitaminima B12, B2 i D. Tijekom trudnoće treba stoga pojačati sušeno voće, zeleno lisnato povrće i mahunarke te uzimati dovoljno vitamina C radi poboljšanja apsorpcije željeza.
Općenito, kvalitetne i zdrave namirnice koje se preporučuju i trudnicama vegetarijankama i onima koje jedu sve su mlijeko i mliječni proizvodi, sezam i druge sjemenke, cjelovite žitarice, riba i školjke, avokado, rajčice, zdrave masnoće poput maslinovog ulja, bademi i drugi orašasti plodovi.
Konzumiranje malih količina alkohola u trudnoći ne šteti djetetu, ali male količine znače tek jedno do dva pića jednom ili dvaput tjedno. Neka to budu čaša vina ili piva, a žestoka pića dobro bi bilo sasvim zaboraviti do poroda.
